Projekcije proračunskih prihoda u 2024. godini temelje se na očekivanju rasta BDP-a od 2,8 posto - 0,2pb iznad prognoze HNB-a te 0,3pb iznad zadnje prognoze EK od 2,5 posto. U kontekstu recesije u euro području u drugoj polovini ove godine te u prvoj polovini godine pred nama, Hrvatska udruga poslodavaca prognozira nešto sporiji rast od 2,0 posto pa se moglo i opreznije planirati. Dobro je da Ministarstvo financija očekuje da će efekt inflacije brzo proći, naročito u slučaju slabijeg rasta BDP-a, a uslijed hlađenja domaće potražnje.
Prosječna stopa inflacije za 2024. je gotovo jedan postotni bod ispod naše procjene te čak 1,6pb ispod HNB-ove. Prognoza nominalnog rasta (realni+inflacija) čini se realnom.
Rast poreznih prihoda planira se po nižoj stopi (4,2 posto) od stope rasta nominalnog BDP-a, što ostavlja prostor za neka rasterećenja ili usporavanje rasta deficita u idućoj godini. Planirani rast socijalnih doprinosa od 5,4 posto je također konzervativan s obzirom na očekivani rast bruto plaća po visokoj jednoznamenkastoj stopi.
Na rashodnoj strani vidi se da su sindikati javnog sektora kroz naknade zaposlenima izborili uvjerljivo najveće povećanje (+32,2 posto ili oko 1,5 milijardi eura!), a bujaju još i naknade građanima (+16,9 posto ili 1,1 milijardu eura), što su uglavnom mirovine koje su indeksirane uz inflaciju te prosječnu plaću. Riječ je o jednom od uvjerljivo najvećih povećanja mase plaća u 2024. u EU.
Rast rashoda od čak 11,2 posto je znatno iznad nominalnog rasta BDP-a, a rast nacionalno-financirane neto primarne potrošnje od 10,3 posto je duplo viši u odnosu na preporuku EK. Štoviše, među sedam članica EU koje krše preporučeni rast tako definirane javne potrošnje, Hrvatska je u najvećem raskoraku u odnosu na preporučeni postotak rasta.
Planirano povećanje proračunskog konsolidiranog deficita na 1,9 posto BDP-a (u skladu s našim procjenama) s očekivanih -0,3 posto u 2023. Hrvatsku i dalje pozicionira među članice EU s najmanjim deficitom te omogućava pad javnog duga ispod 60 posto BDP-a. Neupitno je pak da je eksplozija izdataka na plaće neodrživa s obzirom da bi nas bilo kakvo sljedeće povećanje na toj stavci iznad nominalne stope rasta BDP-a uskoro gurnulo u proceduru prekomjernog deficita, zaključuje HUP.
