Predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK) Đurđica Mostarčić prije nekoliko je dana, najavljujući 2. Susret računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK) koji će se održati 25. i 26. listopada u Trakošćanu, spomenula, između ostalog, da prekomjerne zakonske izmjene utječu na poslovanje računovodstvenih ureda.
Mostarčić je kao primjer utjecaja zakonskih promjena na obujam poslovanja izdvojila promjene u obračunu plaća te uvođenju napojnica koje su stupile na snagu početkom ove godine. Za Lider konkretnije pojašnjava na koji način zakonske promjene utječu na poslovanje.
- Zakonske promjene u pravilu se definiraju krajem godine, a stupaju na snagu početkom iduće te ostaje vrlo malo vremena da se računovodstveni program pripremi i ispita kako bi sve funkcioniralo u praksi te kako bi računovodstvo moglo bez problema nastaviti s radom. Primjerice, promjena načina obračuna osobnih odbitaka za uzdržavane članove značilo je u praksi prvenstveno ručni unos podataka. Izmjene u evidenciji radnika i fizičkih osoba koje su stupile na snagu 1. listopada 2024. od računovođa je zahtijevalo dosta ručnog unosa podataka, jer se traže dodatni podaci koji do sada nisu bili obvezni – navodi Mostarčić.
Koliko zakonske promjene utječu na obujam posla potvrđuju i rezultati ankete koju je provela Sekcija računovođa HOK-a među računovođama. Mostarčić veli da je 76 posto njih reklo kako česte promjene zakona utječu prvenstveno na manjak vremena kojeg provode s obitelji, 50 posto izjasnilo se da im zakonske promjene nužno znače i više vremena kojeg provode u pojašnjenjima klijentima, a kod njih 46 posto navedeno dovodi i do nezadovoljstva i gubitka entuzijazma za rad.
Još jedan od većih problema s kojima se računovođe suočavaju je nepostojanje obrazovnog sustava u Hrvatskoj iz kojeg ‘izlaze‘ knjigovođe ili računovođe. Računovodstvo odavno nije zanimanje nego poziv, uključuje cjeloživotnu edukaciju i cjelogodišnju posvećenost, a vjerovanje da se danas može voditi računovodstvo jednim pritiskom na gumb potpuno je pogrešno u što su, kaže, sve više uvjereni i poduzetnici.
Imam računovođu, on sve prati pa ne moram ja
- Pred nama je porezna reforma, što ponovno znači dodatni posao za računovođe. Primjerice, jedinice lokalne samouprave moći će odrediti nove porezne stope do 28. veljače 2025. godine što znači da će računovođe morati pratiti koji je grad kada i koliko promijenio poreznu stopu.
Primjerice, plaću za prosinac i siječanj obračunavat će po starim stopama, a ako netko promijeni stopu tek krajem veljače, i na kraju godine (jer je to obveza poslodavca) za svakog radnika morat ćemo provesti korekciju obračuna plaća, jer zakonski propis u najavi kaže da će se stope primjenjivati na cijelu godinu, bez obzira kada će biti donesene. Drugim riječima, dodatno opterećenje i više posla za računovođe uz pritisak da sve odradite u korist i radnika i poslodavca. Puno je to poslova kojih ljudi izvan naše struke nisu svjesni, a zapravo nema radnika, poduzetnika te u konačnici niti ispostave Porezne uprave koji mogu redovno funkcionirati bez računovođe – kaže Mostarčić.
Dodaje podatak da 90 posto poduzetnika sve ionako prebacuje na računovođe jer kad se pojave takvi problemi, samo kažu ‘Imam računovođu, on sve prati pa ne moram ja‘.
Mostarčić je u najavi skupa u Trakošćanu rekla da je na tržištu sve manje računovođa. Zanimalo nas je je li možda jedan od uzroka i osnivanje novih računovodstvenih servisa te koliko ih je otvoreno u zadnjih pet godina. Kaže da je problem što računovodstveni sredvisi danas sami moraju stvarati svoje radnike jer, kako je navedeno, nemamo obrazovni sustav koji producira knjigovođe ili računovođe. Napominje da nije dovoljno završiti samo tečaj u trajanju od par mjeseci i očekivati da ćete biti dobar računovođa.
Broj kompanija raste brže od broja računovođa
- Potrebno je barem godinu dana iskustva rada u računovodstvenom uredu da bi se s razumijevanjem mogla pohađati edukacija za ovlaštenog računovođu. Prema dostupnim podacima, računovođe se traže u profitnom, neprofitnom i proračunskom računovodstvu, a ne samo u računovodstvenim uredima. Jedna smo od rijetkih struka gdje radi mnogih specifičnosti ne možemo zapošljavati strance, a i digitalizacija u našim procesima često zahtijeva stalne prilagodbe i promjene zbog raznih zakonskih izmjena.
Treći smo sektor djelatnosti po visokom udjelu zaposlenih žena, gotovo 70 posto, odmah iza obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Porast broja računovodstvenih ureda koji su registrirani kao obrt nas veseli, ali u zbroju s trgovačkim društvima, broj računovodstvenih ureda pada proteklih sedam godina na što kontinuirano upozoravamo i kao Sekcija računovođa HOK-a – kaže Mostarčić.
Ona opet spominje anketu među računovođama koja je pokazala da će u razdoblju od deset godina u mirovinu otići čak 28 posto računovođa, u narednih pet godina njih još 24 posto, a samo 33 posto zna tko će preuzeti njihov posao, a što je vrlo zabrinjavajući podatak, ističe Mostarčić.