Kada bi se dijelila nagrada među valutama, titulu pobjednika ove godine bi odnio dolar koji proteklih mjeseci bilježi rekordne vrijednosti. No, da ovaj izbor nema utjecaj na ekonomiju, možda bi dodjela nagrada bila i zabavna, ali naglo jačanje dolara ima znatne ekonomske implikacije za gotovo sve zemlje s obzirom na dominaciju valute u međunarodnoj trgovini i financijama.
Tako je od svibnja 2021. vrijednost eura u odnosu na dolar oslabila za 19 posto, a prije nešto više od mjesec dana dolar je dosegnuo najvišu razinu u 20 godina – čemu je najviše je kumovao FED koji je ove godine pet puta podizao kamatne stope.
Rekordan rast dolara, usred inflacije s kojom se bori većina zemalja, mnogima predstavlja izazov te otvara pitanje utjecaja na ekonomiju generalno, ali i pitanje utjecaja na pojedine države, pa tako i na Hrvatsku. Može li Hrvatska izvući korist iz cijele situacije i što zapravo znači rast dolara?
Prilika za Europu?
U slučaju SAD-a, jačanje dolara ima više prednosti, no ne treba zanemariti ni štetu koju stvara američkim multinacionalnim tvrtkama čiji su se rukovoditelji počeli žaliti da trenutna situacija šteti njihovom profitu. No, istovremeno godi tvrtkama koje kupuju robu iz inozemstva jer im je ona sada postala jeftinija. Upravo ta činjenica mogla bi biti prilika za europske proizvođače jer njihova roba postaje poželjnija u SAD-u.
Na tragu toga, Davor Nađi je u nedavnoj LinkedIn objavi objasnio zašto jačanje dolara, odnosno to što je euro pao u odnosu na dolar preko 20 posto, ne mora biti isključivo crni scenarij i koju korist Hrvatska može imati od toga.
– Proizvodi i usluge koji se iz EU izvoze u SAD postali su 20 posto konkurentniji. Ako u obzir uzmemo i da kompanije iz SAD-a sada više gledaju prema Europi nego prema Kini, to daje dodatno na važnosti. U Hrvatskoj postoje industrije (na primjer IT i proizvodnja oružja) koje mogu iskoristiti tu priliku i povećati izvoz u SAD – napisao je Nađu u objavi.
Naime, slabija valuta može pogodovati izvozu zemlje i prodaji njezinih tvrtki. A Hrvatska ima tvrtke koje izvoze na područje SAD-a. Prema podacima HGK, iz hrvatskih je tvrtki u SAD prošle godine izvezeno najviše lijekova (28,52 posto) te revolvera i pištolja (19,53 posto), a dosegnuta je i najviša ukupna razina bilateralne robne razmjene od 1,4 milijarde dolara. No, znači li to da ove tvrtke ili druge, na primjer iz IT sektora, zaista imaju priliku?
– Aprecijacija dolara do nivoa nezabilježenog u zadnjih 20 godina, ima značajan utjecaj na cijeli svijet zbog utjecaja dolara kao globalne valute. Činjenica da je dolar došao u paritet s eurom, kao uskoro i našom budućom valutom, ima bitno značenje i za hrvatske tvrtke. Naravno, i trenutni tečaj kune prati ta svjetska zbivanja pa naši izvoznici uistinu imaju bolju priliku plasirati svoje servise i proizvode. Cijena naših roba i usluga je sada jeftinija te samim tim i privlačnija našim kupcima u SAD – objasnio je Vladimir Kosanović, dopredsjednik HUP ICT Udruge.
No, dodao je i da se u svemu treba gledati šira perspektiva i shvatiti da su i strani konkurenti koji izvoze na tržište SAD-a u istoj situaciji kao i hrvatske tvrtke. S druge strane, ističe da američke tvrtke zbog slabijih prihoda od prodaje na internacionalnim tržištima, a opet uslijed ojačalog dolara, mogu revidirati svoje investicije i potražnju, posebice radi sve učestalijih najava nadolazeće recesije.
– Zbog svega toga možemo zaključiti da se naša komparativna prednost ne bi primarno trebala bazirati na tečajnim razlikama, već prvenstveno na izgradnji naših fundamentalnih prednosti – pojasnio je Kosanović.
Prednost za IT tvrtke
Hrvatske IT tvrtke dobar su primjer tvrtki kojima aprecijacija dolara pomaže u budućem razvoju, ali to je prije svega zato što su one, smatra Kosanović, s godinama razvijale svoj portfolio i sposobnosti te su više izlazile na vanjska tržišta – posebice na tržište SAD-a.
– Spomenuli smo fundamente, kao osnovu za zrelo promišljanje budućih pozicija. Sve one IT tvrtke koje su na taj način razmišljale, uspijevaju okretati situaciju u svoju korist – istaknuo je Kosanović.
Da je svaka situacija je prilika ukoliko se zna i može iskoristiti smatraju u HS Produktu, koji u SAD-u ostvaruje oko 70 posto ukupnog prometa, a u ovu situaciju, barem jednim dijelom, vide kao priliku za sebe.
– Situacija gdje je dolar ojačao je za nas svakako pozitivna, iako je to anulirano značajnim porastom cijena energenata i sirovina zbog čega su troškovi proizvodnje veći. Što se nas tiče, možemo reći da bismo imali značajnih problema u poslovanju da dolar nije ojačao, no kada je u pitanju sama prodaja ne vidimo da ova situacija ima značajan utjecaj na njezino povećanje – objasnio je Pavlin.
Jeftiniji američkim turistima
Vodeći se istom logikom, putnicima iz SAD-a Europa bi trebala postati poželjna destinacija. Njima je, zbog razlike u tečajevima, 20 posto jeftinije dolaziti u Europu no što im je bilo prije godinu dana. Sve ovo otvara priliku za europski turizam – pod uvjetom da privučemo veći broj američkih putnika.
Leila Krešić Jurić, direktorica Predstavništva HTZ-a u New Yorku, istaknula je da iako jačanje dolara može biti dobra vijest za američke potrošače, kod ove teme u obzir treba uzeti i neke druge činjenice, poput ekonomske situacije u SAD-u. Osim toga, Hrvatska u pravilu privlači bolje stojeće goste iz SAD-a, koji su cjenovno ipak manje osjetljivi, pa kada je riječ o njima Krešić Jurić ističe da je jači dolar dobar argument u privlačenju tog segmenta potrošača, ali ne i glavni. Kako navodi, prema podacima sustava eVisitor u dosadašnjem dijelu godine s tržišta SAD-a ostvareno više od 462 tisuće dolazaka i preko 1,4 milijuna noćenja, što je rast od 91 posto u dolascima i 70 posto u noćenjima s obzirom na prošlu godinu. Također, u odnosu na rekordnu 2019. godinu ostvareno je 90 posto rezultata u noćenjima.
– No, navedeno nikako nije posljedica nižih cijena jer Hrvatska među Amerikancima ne slovi kao jeftina destinacija, već kao destinacija koja daje najviše za uloženi novac – kazala je Krešić Jurić.
Svejedno, navodi da je jaki dolar svakako više prilika nego neprilika jer se njime otvaraju snažnije mogućnosti za paket aranžmane te se širi doseg do publike koja si prije nije mogla priuštiti putovanje. Osim toga, zaključila je i da digitalni nomadi postaju važni u ovoj temi jer zarađuju u dolarima zbog čega im je život u Hrvatskoj iznimno atraktivan, kako kvalitetom, tako i cjenovno.
Nije sve idealno
No, da nije sve tako jednostavno i da u obzir treba uzeti puno faktora, čak i kada se ostvaruje određena prednost, ističu iz Omca Croatia. U tvrtki, koja na području SAD-a ostvaruje preko 20 posto ukupnih prihoda, smatraju da zbog jačanja dolara postoji određena prednost, no i da je ‘teško reći da je to prilika za hrvatsku industriju generalno‘. Naime, veliku ulogu u ovom slučaju igra vrsta proizvoda koju neka tvrtka nudi, konkurentnost lokalne proizvodnje u SAD-u te konkurentnost kod europskih ili, često, kineskih dobavljača – jer u tom slučaju zapravo nema valutne prednosti.
– Za one koje su već prisutni na američkom tržištu i, osobito, za one koji konkuriraju lokalnoj proizvodnji ili uslužnim djelatnostima, ovo može biti mala prilika povećanja obujma, posebice za uslužne djelatnosti. S druge strane, nama u Europi postoji teret skupih energenata gdje smo u nepovoljnijoj poziciju u odnosu na SAD i kineske dobavljače kojima energenti nisu toliko poskupjeli – objasnili su iz Omca.
U njihovom slučaju, s obzirom na to da većinom konkuriraju s europskim i kineskim dobavljačima, u ovoj situaciji nemaju ozbiljne valutne prednosti kojima bi dalje povećavali obim prodaje.
– No, imamo benefit u slučajevima nekih prethodno fiksiranih dolarskih cijena, gdje sada ostvarujemo dodatan prihod temeljem valutne razlike – dodaju iz Omca.
Funkcionira u teoriji, ali ne i praksi
No generalno, uz brojne prilike, kod mnogih i dalje ne vlada oduševljenje vezano uz rast dolara jer je on jednostavno loš za globalnu ekonomiju, smatraju neki. Povećava globalne inflatorne pritiske u vrijeme kada su cijene već skočile i kada vlada strah od recesije.
– Jak dolar predstavlja problem svima, što se najbolje vidi iz činjenice da sve središnje banke na svijetu, pa i od nedavno čak i japanska središnja banka, žele spriječiti daljnju deprecijaciju vlastitih valuta. Naime, kako sve robe na svijetu kotiraju u dolarima, jak dolar povećava cijene istih u (slabijim) domaćim valutama. To je geneza pojma uvezene inflacije. Jak je dolar signal da je došlo do određenih poremećaja na globalnim financijskim tržištima što će imati posljedice za globalnu ekonomiju, koje su već naziru u oštrom padu cijena teretnog prijevoza iz Kine u SAD i obrnuto – objasnio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
– Teoretski, u izolaciji bi jači dolar povećao cjenovnu konkurentnost hrvatskog izvoza u SAD, ali u stvarnosti, u trenutku u kojemu se nalazi globalna ekonomija, ta teza nema uporišta – dodao je Šaravanja.
Iz Plive Hrvatska istaknuli su da vjeruju da jačanje dolara u odnosu na euro može doprinijeti dostupnosti i povećanju potražnje proizvoda iz Europe. No, iz tvrtke, koja inače ostvaruje gotovo 90 posto prihoda na stranim tržištima, pri čemu joj je SAD jedno od ključnih, ističu i da treba naglasiti da istovremeno ‘svi ulazni materijali, čija je nabavna cijena u dolarima, utječu i na cijenu proizvodnje – što se zbog kontinuiranog pritiska na cijenu proizvoda jednako tako može negativno odraziti na dostupnost i opskrbu‘.
– Potencijalna prilika za jačanje konkurentnosti mogla bi se nalaziti u prepoznavanju važnosti daljnjeg razvoja i zadržavanja ukupne proizvodnje na teritoriju Europske unije, čime bi se s vremenom sve više smanjila ovisnost industrije i proizvođača o samom dolaru pri nabavi potrebnih materijala – zaključili su iz Plive.