Na cijene robe i dalje utječu geopolitika i makroekonomija, a tek onda njihovi fundamenti

 

Iza nas je još jedan neutralan ili blago bullish tjedan na robnim burzama. I dalje je za većinu roba kretanje cijene bilo u rasponu od plus/minus jedan posto. Iznimka su metali, odnosno dio agri roba, koja su dijelom ipak više imali pozitivan nego negativan tjedan iza sebe. I dalje se izmjenjuju isti faktori koji utječu na kretanje cijene, a to su prvo geopolitika i makroekonomija, a tek onda fundamenti pojedinih roba. Dolarski indeks DXY iznad 104 boda (zbog očekivanja da će tečajevi u SAD-u biti viši od očekivanih, k tome još i na duže razdoblje), S&P 500 indeks iznad razine od 4.200 bodova, a indeks straha VIX i dalje nizak, ispod 18 bodova. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) u novom tjednu i dalje ispod 550 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) još uvijek drži granicu od 100 bodova. Do kada, vidjet ćemo.

Kina je zadržala svoju kreditnu stopu stabilnom u svibnju već deveti mjesec zaredom te se očekuje da će Kina uskoro smanjiti omjer pričuva kako bi pomogla stimulirati veći rast, dok paralelno većina zapadnih zemalja podiže kamatnu stopu kako bi se borila protiv inflacije. Najveća europska nacija, Njemačka, ušla je u recesiju jer potrošači troše manje.

 

Izvršni direktor JP Morgana, Jamie Dimon, upozorio je ovaj tjedan da bi svi trebali biti spremni na daljnje povećanje kamatnih stopa u SAD-u, na razinu od šest ili sedam posto. Upozorio je da bismo zbog toga mogli vidjeti više rizika u bankarskom sektoru. Treba imati na umu da nikada prije nismo vidjeli takav poticaj ubrizgan u gospodarstvo (SAD-a) kao što smo vidjeli tijekom pandemije – otprilike pet bilijuna dolara fiskalnih i pet bilijuna dolara monetarnih poticaja.

 

FED ima izazov povući što je više moguće tih poticaja s tržišta, a to nikada prije nije učinjeno. Ono što je otežavajuće za sve, pa tako i FED, je da ne postoje povijesni primjeri iz kojih bi se mogli povući usporedbe pri donošenju odluka, što znači da se u sve ovo ulazi pomalo na slijepo. Prema Banci za međunarodna poravnanja (BIS), središnje banke riskiraju gubitak vjerodostojnosti ako ne uspiju ukrotiti inflaciju. Središnje banke bore se protiv inflacije podizanjem kamata, ali time dovode do bankrota poslovne banke. JP Morgan izjavljuje da će sljedeće propasti banaka biti uzrokovane neplaćanjem stambenih kredita, što će opet biti uzrokovano rastućim kamatama.

Neophodno tiskanje novog novca

Kada je SAD u pitanju, ništa ne može proći bez nepotrebne drame, pa je tako očekivano dogovoreno privremeno povećanje granice duga gotovo 5 do 12, iznad prethodne granice od 31,4 trilijuna dolara. Dogovor je okončao dugotrajni zastoj i pružio olakšanje ulagačima, stoga ne čudi da su azijske dionice i futuresi američkih dionica novi tjedan započeli u porastu, na krilima postignutog dogovora. Bez obzira na dogovor, naša realnost nije ružičasta.

 

Trenutačna gospodarska situacija je vrlo negativna iz sljedećih razloga: 1) banke imaju problem bijega likvidnosti prema višim prinosima koje jamče trezorski zapisi, zbog rasta kamata, 2) inflacija je još uvijek visoka, tako da si FED još ne može priuštiti smanjenje stopa, 3) javni dug svih velikih država je ogroman i nastavlja rasti. Stoga je neophodno kontinuirano tiskanje novog novca. Gura li nas to natrag prema zlatu ili možda prema BTC-u ili CBDC-u?

 

Povijest nas uči da je od 1700. godine uvedeno oko 750 valuta. Danas ih postoji samo 20 posto i to sve značajno obezvrijeđeno u smislu kupovne moći. Ako se, na primjer, osvrnemo na 1850. godinu, tada glavne valute izgledaju drastično drugačije nego danas. Iako su u to vrijeme postojali dolar, funta i švicarski franak, mnoge glavne valute tog vremena više ne postoje, poput: francuskog franka, nizozemskog guldena, austro-ugarskog guldena ili primjerice pruskog talira. Možda pojava digitalnih valuta središnje banke (CBDC) predstavlja sljedeći korak u evoluciji monetarnog sustava. Ono što je zajedničko bilo kod svih promjena valuta je da su uvijek imale za posljedicu inflaciju.

 

Ako se vratimo 50-ak godina unatrag, troškovi potpore Vijetnamskom ratu doveli su SAD u bankrot. Nixon je odlučio raskinuti sporazum iz Bretton Wooda, gdje je dogovoren "zlatni standard". Sve zemlje koje su se pridržavale sporazuma prodale su zlato SAD-u za dolare. Kada su se Amerikanci odlučili povući iz sporazuma, druge zemlje su tražile da im se vrati zlato, u zamjenu za dolare koje su kupili, ali SAD je odbio vratiti zlato za dolare. Od tada je kupovna moć dolara deprecirala za 85 posto, dok je zlato postiglo nevjerojatnih 54X.

Futuresi nafte Brent blago ispod 77 $/bbl nakon provizornog dogovora o gornjoj granici američkog duga. Međutim, zadržala se zabrinutost u pogledu utjecaja na potražnju zbog sporog gospodarskog oporavka u Kini i mogućnosti viših kamatnih stopa, osobito u SAD-u. Očekuje se da će trgovačka aktivnost biti ograničena jer su tržišta u SAD-u, UK-u i drugim europskim zemljama zatvorena na početku novog tjedna zbog praznika.

 

Ulagači se također pripremaju za nadolazeći sastanak OPEC+ kasnije ovog tjedna, nakon upozorenja ministra energetike Saudijske Arabije da "pripaze" na potencijalne posljedice za trgovce koji ulaze u short pozicije. U međuvremenu, zamjenik ruskog premijera Alexander Novak izjavio je da ne očekuje nove mjere od strane OPEC+ jer je grupa nedavno uvela smanjenje proizvodnje ovog mjeseca. Prošlog su tjedna cijene nafte porasle gotovo 1,8 posto.

 

Terminske cijene prirodnog plina u Europi pale su na razine ispod 25 €/MWh, novu najnižu razinu od lipnja 2021., dovodeći pad od početka godine na 66 posto, usred obilnih zaliha LNG-a, smanjene potrošnje, blagih vremenskih uvjeta, snažnije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjena potražnja iz Azije. Nadalje, europsko gospodarstvo pokazuje znakove slabosti, pri čemu Njemačka doživljava recesiju u prvom tromjesečju 2023., što izaziva daljnju zabrinutost zbog mogućeg pada potražnje za prirodnim plinom.

 

Trenutačno je potražnja za plinom u Europi slaba jer je zimska sezona grijanja završila, a ljetna potražnja tek treba započeti, dok je potrošnja plina iz industrije i dalje prigušena. Unatoč trenutačnom silaznom pritisku potaknutom slabom potražnjom i velikom ponudom, postoji mogućnost da bi neuobičajeni toplinski valovi, sušni uvjeti tijekom ljeta i ponovni porast potražnje za LNG-om u Aziji mogli dovesti do povećanja cijena.

Što se tiče agri svijeta, EU je odlučila sve carinske kvote na uvoz roba iz Ukrajine suspendirati još jednu godinu, od 6. lipnja 2023. do 5. lipnja 2024., a proizvodi iz tih kvota (uključujući običnu pšenicu, kukuruz, ječam, zob, mekinje itd.) moći će se uvesti bez carine. Istovremeno, razmatra se proširenje privremene zabrane uvoza ključnih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine na pet susjednih država članica.

 

Inače, kada je riječ o izvoznom koridoru, Turska, Kina i Španjolska dobile su najviše pomorskih pošiljki u okviru sporazuma o žitu Crnomorske inicijative. Žitnim koridorom do sada je prevezeno 30,3 milijuna tona tona žitarica na 953 broda. Najviše roba isporučeno je u Kinu, 23 posto ukupne količine. Španjolska je druga s 18 posto, a Turska treća s gotovo 12 posto. Ono što trenutno brine tržište su zabrane isporuka iz luke Pivdennyi. U tom kontekstu, geopolitička premija ponovno se odražava na cijene.

 

Agri tržišta su u tjednu iza nas dobila poticaj zbog sušnijih vremenskih prognoza u SAD-u. Na razini tjedna, na CBOT-u pšenica je porasla 1,8 posto, kukuruz gotovo 9 posto, a soja 2,3 posto. Gledajući naprijed, ulazimo u ključni proizvodni period za tržišta kukuruza i soje u SAD-u. Sljedeća tri mjeseca pred nama su biti ili ne biti za kukuruz i soju na sjevernoj hemisferi. Za sada vremenske prilike na europskom kontinentu ostaju povoljne, s izuzetkom Španjolske i dijela Italije. Prema europskoj agenciji za praćenje usjeva MARS, prinosi meke pšenice u EU ove godine procjenjuju se na 6,01 t/ha, (4 posto više nego prošle godine), ječma na 4,89 t/ha (3 posto manje nego prošle godine), a uljane repice se očekuje prinos od 3,34 t/ha (8 posto više u odnosu na prošlu godinu).

 

Vremenski uvjeti su također povoljni u Rusiji, zbog čega se očekuje veliki urod pšenice u zemlji, za sad se procjenjuje na oko 86 milijuna tona. U Argentini povoljne količine oborina znače da se krajem godine može očekivati ​​oporavak proizvodnje, posebice kao posljedica El Niño efekta, koji bi trebao rezultirati povoljnim vremenskim uvjetima na južnoameričkom kontinentu. Paralelno, Australija bi trebala iskusiti manjak oborina ako se ovaj meteorološki fenomen potvrdi. Jedino u SAD-u vremenske prilike nisu dobre. Suša bi mogla utjecati na urod kukuruza i soje, a pšenica je dosta nastradala, pa ne čudi da su ugovorene isporuke pšenice iz Poljske i Njemačke, u kontekstu pada troškova vozarina i slabe žetve koja se očekuje preko Atlantika.

 

Jedna vijest iz boksački rečeno teške kategorije. Špekulira se da je Viterra u pregovorima o spajanju s američkim rivalom Bungeom i da tvrtke razgovaraju o strukturi potencijalnog posla. Dionice Bungea, čija je tržišna vrijednost oko 13,4 milijarde dolara, skočile su očekivano na ovu vijest. Glencore, odnosno njegova agri divizija Vitrra već godinama razmišlja o dogovoru s Bungeom. Je li to početak novog preslagivanja na globalnom agri tržištu?

Zlato palo zbog dogovora o američkom dugu

Svjedoci smo neviđenog procvata rudarskih spajanja. Rudarska legenda Craig Perry je rekao: "Da budemo iskreni, ponuda neće uspjeti držati korak s nadolazećom potražnjom, što će rezultirati cijenama robe kakve nikad nismo vidjeli u povijesti." U međuvremenu, zlato se na početku novog tjedna zadržalo ispod 1.950 $/t.oz, blizu svoje najniže razine u zadnja dva mjeseca, prvenstveno zbog dogovora oko limita duga.

 

Jači od očekivanih američki ekonomski podaci pojačali su očekivanja FED-a o daljnjem povećanju kamatnih stopa. Zlato je vrlo osjetljivo na izglede za stope jer više kamatne stope povećavaju oportunitetne troškove držanja poluga koje ne donose prinos, smanjujući njegovu privlačnost.

 

Terminske cijene bakra približile su se granici od 3,7 $/lbs, odskočivši od šestomjesečne najniže razine. Rastuća zabrinutost oko opskrbe i očekivanja državnih poticaja prevagnuli su nad dokazima niske kupovne aktivnosti. Glavni tržišni igrači nastavili su izražavati zabrinutost da ponuda bakra ne može pratiti očekivanja dugoročne potražnje, budući da je metal ključna sirovina za prijelaz na obnovljive izvore.

 

Cijene tereta željezne rude sa 63,5 posto sadržaja željezne rude za isporuku u Tianjin porasle su iznad granice od 100 $/tUSD po toni, ali i dalje blizu šestomjesečne najniže razine. U suštini, niska potražnja i snažne ponude. Skupina zabrinjavajućih makroekonomskih podataka i podataka o imovinskom sektoru natjerala je kineske proizvođače čelika da jamče za smanjenje proizvodnje ove godine, ograničavajući potražnju za inputima sirovina.