Sektor zvan MMS, u kojem su mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici, ostvario je lani 543 milijarde kuna prihoda, što je više od 70 posto ukupnog prihoda cijeloga korporacijskog sektora. Imao je 29,5 milijardi kuna dobiti i oko devet milijardi kuna ulaganja. Kao da ima recept za prevladavanje svake krize
Ukupno 189.259 malih i srednjih poduzeća, prema analitičarima tvrtke Statista, ove je godine poslovalo u Hrvatskoj, a među njima bilo je čak 166.509 tvrtki mikroveličine. Prema studiji ‘Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021.‘ Ekonomskog instituta, Zagreb, provedenoj za Mastercardov projekt ‘Uplift‘, u Hrvatskoj je lani bilo gotovo 4500 mikrotvrtki, malih i srednjih tvrtki više nego godinu prije krize. Dakle, unatoč svemu domaće gospodarstvo pokazuje žilavost.
Uzlazna putanja
Direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić kaže da se svake godine osnuje nekoliko tisuća novih tvrtki, a neke se ugase. Čak ih je i u godini zatvaranja osnovano nekoliko tisuća jer u novim okolnostima poduzetnici pronalaze nova, vrlo dobra dobra poslovna rješenja. Primjerice, u radu na daljinu, odnosno od kuće, brojni su poduzetnici vidjeli priliku za ponudu svojih proizvoda i usluga. Brusić spominje i analizu Maruške Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, koja je pokazala da su lani od ukupnog broja poduzeća (oko 140 tisuća u privatnom vlasništvu) čak 90 posto mikropoduzeća, dakle ona s do 10 zaposlenih. Malih je poduzeća (od 10 do 50 zaposlenih) oko 12 tisuća (8,6 posto), srednjih (od 50 do 250 zaposlenih) manje je od 2000 (1,4 posto), a ostalo su velika poduzeća.
– Cijeli taj sektor malih i srednjih poduzeća zapošljava oko 600 tisuća ljudi, a to je gotovo 75 posto svih koji rade u korporacijskom sektoru u Hrvatskoj, zato postoji uobičajena zabluda da velika poduzeća imaju najviše zaposlenih. Pojedinačno je to točno, ali ukupno je takvih vrlo malo pa je, zapravo, ispravno reći da je najviše zaposlenih upravo u malim i srednjim poduzećima – kaže Brusić.
Iz te analize ističe još neke prilično važne pokazatelje. Mali i srednji poduzetnici ostvarili su 543 milijarde kuna prihoda, što je više od 70 posto iznosa koji uprihodi cijeli korporacijski sektor. Imaju 29,5 milijarde kuna dobiti i 117,5 milijardi kuna od izvoza, što je čak 30,5 milijardi kuna više u odnosu na 2020., te su imali oko devet milijardi kuna ulaganja. Prosječan mali i srednji poduzetnik u Hrvatskoj, iznosi dalje Brusić podatke iz analize, ima 4,6 radnika, oko 4,9 milijuna kuna imovine, ostvaruje 3,8 milijuna kuna prihoda, pri čemu od izvoza oko 800 tisuća kuna, i gotovo 300 tisuća kuna dobiti, a lani je uložio otprilike 68 tisuća kuna.
– Ista ta analiza pokazala je da su u tri godine, od 2019. do 2021., iako je bila kriza, svi pokazatelji poslovanja mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika bili u uzlaznom trendu: rasli su prihodi, dobit, ukupna imovina, broj zaposlenih i izvoz, a smanjili su se gubici. Segment malih i srednjih poduzetnika imao je 48,7 milijardi kuna više imovine, isplatio je 3,2 milijarde kuna više za neto plaće, a zaposleno je i gotovo 21 tisuću ljudi više. Svi ti podaci o uzlaznim trendovima rasta posljedica su agilnosti malih i srednjih poduzetnika – navodi Brusić.
Veći i manji problemi
Unatoč tim dobrim (ili da kažemo ohrabrujućim) rezultatima mali i srednji poduzetnici nisu lišeni problema s kojima se suočava svijet. Vlasnik tvrtke Naše klasje Zoran Šimunić kaže da su na energetsku krizu reagirali prije ugovorivši nabavu energenata za određeno razdoblje po stabilnoj cijeni, a provode i niz mjera štednje energije. Pridaju veliku pozornost planiranju proizvodnje, preslagivanju proizvodnih procesa i izmjenama rasporeda radnog vremena te tako, kaže, uspijevaju smanjiti potrošnju energenata.
– Iskustvo iz prethodne recesije uči nas da je u krizi osobito važno raspolagati s dovoljno gotovine na računima. Racionalizacijom poslovanja i dodatnom pozornošću prema naplati potraživanja nastojimo razinu gotovine na računima držati pod kontrolom – ističe Šimunić.
Ivan Bračić, vlasnik PIP-a, kompanije koja se bavi proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kaže da je energetska kriza unijela takav nemir kakav nisu iskusili ni u Domovinskom ratu, no ističe da je energetska kriza najprije posljedica špekulantskog utjecaja i da to može zauzdati samo politika na razini Europske unije, nikako tržište. Zahvaljujući Vladinim mjerama PIP je donekle zaštićen u sklopu skupine MSP-a, ali ističe da je energija u manje od godinu dana poskupjela za 70-ak posto. Mnogo je manji problem, ali ne i beznačajan, veli, inflacija, a pamti, naglašava, i onu iz 80-ih i 90-ih prošlog stoljeća kad je bila jedan posto na dan. Međutim, nije siguran da je sadašnja inflacija gora od deflacije s kojom smo se bili suočavali nekoliko prethodnih godina. U svakom slučaju, smatra da i novac iz sive zone znatno ‘pumpa‘ inflaciju pa ističe da sve to treba ozbiljno shvatiti dok ne izmakne kontroli. Pitamo ga priprema li se za recesiju. Odgovara polušaljivim tonom da su poduzetnici ‘na recesiji polagali kolokvij tijekom krize poslije 2010., možda će biti lakše sada na ispitu‘.
– Izgledna je recesija kao dio ciklusa koji se pokrenuo. Poduzetnika recesija ne bi smjela iznenaditi. Sada je riječ o prijetnji globalne recesije, ne usko nacionalne. Uz politiku Europske unije trebat će i jače nacionalne politike koje će selektivno usmjeravati očuvanje gospodarstva. Kad nema potražnje, sve su mjere oskudne – veli Bračić.
Čim prestanu ulaganja…
Mnogi smatraju da nije vrijeme za velike investicije. Bračić upozorava da se, čim prestanu ulaganja, otvara put recesiji i podsjeća na to da se osim u ciglu, beton ili strojeve može ulagati u inovacije, nove procese, nova znanja.
– PIP je razvio projekt proizvodnje električne energije iz solara za svoje potrebe, projekt novih proizvoda iz nove niše našeg segmenta i nekoliko manjih inovacija, odnosno novih proizvoda. Vrijednost je oko milijun eura. Međutim, s programom NPOO-a naše institucije gledaju u retrovizor, uzimaju 2021. kao referentnu godinu, umjesto da gledaju kroz dalekozor i podupru projekte hrvatskih poduzetnika koji su planirani za 2023. i 2024. – kaže Bračić.
Jedan od budućih projekata jest i onaj Našega klasja, koje proizvodi svježu tjesteninu koja se čuva na hladnome, tj. na +4 °C i –18 °C. Šimunić kaže da je energija znatan trošak u strukturi troškova.
– Ne očekujemo da će se cijene energenata vratiti na staro, stoga ćemo uložiti u moderan i energetski učinkovit sustav hlađenja te sunčanu elektranu ukupne vrijednosti iznad 700 tisuća eura – kaže Šimunić.
Naši su poduzetnici, dakako, primjer kako mala i srednja poduzeća ulažu u inovacije i energetsku učinkovitost. U Hrvatskoj gospodarskoj komori rekli su nam da je nedavno objavljena analiza Eurochambresa, udruge europskih komora čiji je HGK član od 2000. Ta udruga inače predstavlja dvadeset milijuna tvrtki u Europi, od kojih su 98 posto male i srednje. U toj analizi govori se o ulaganju u digitalizaciju i energetsku tranziciju i navodi da su neki od najvećih problema za poduzetnike nedostatak točnih informacija o tome koji se projekti i s koliko novca sufinanciraju, nefleksibilnost propisa, kao i nedostatak stručnjaka koji će u tvrtkama provesti digitalizaciju i energetsku tradiciju. U Eurochambresu kažu da gospodarske komore mogu dosta pomoći u aktualiziranju te problematike, bilo pružanjem pomoći poduzećima bilo apeliranjem na vlast da poboljša regulativu, pravednom raspodjelom novca, ali i obrazovanjem kadra kako bi se moglo odgovoriti na izazove koji slijede.
I Brusić kaže da su problemi hrvatskih malih i srednjih poduzetnika uglavnom isti kao oni njihovih kolega u Europi, no možda su prioriteti drukčiji. Ipak, općenito gledajući, presudno je da se riješe administrativne i regulativne zapreke, omogući dostupnost financija, pristup tržištu, riješi kašnjenje u plaćanju, stvori startup-okružje za početnike, okolina za poduzetnike u fazi rasta i razvoja, omoguće vještine, inovacije. Sve to uglavnom se spominje i u Eurochambresovoj analizi.
– Kao da to nije bilo dovoljno, još treba dodati digitalizaciju, okoliš i održivost te društvene aspekte održivosti. I opet, kao da ni to nije bilo dovoljno, pojavile su se energetska kriza, inflacija i recesija – napominje Brusić.
Izdvajanje mikropoduzetnika
Podsjeća na HNB-ovu anketu iz 2021. u kojoj je anketirano oko 1200 slučajno odabranih malih i srednjih te stotinjak velikih poduzeća. Oko 40 posto njih smatra da im poslovna okolina znatno otežava poslovanje, a isto toliko njih da im djelomično otežava poslovanje; ukupno je to 80 posto. Zapravo, najviše misle na propise, a poznato je koji se problemi zbog toga stvaraju poduzetnicima. Podatak da samo 11 posto europskih malih i srednjih poduzetnika smatra da im je najveći problem poslovno okružje govori pak sâm za sebe. Osim toga, kaže Brusić, posebnu pozornost treba posvetiti mikropoduzetnicima.
– Dobro je što se posljednjih godina sve više izdvaja skupina mikropoduzetnika, koja se i zasebno promatra u odnosu na druge dvije, na male i srednje poduzetnike. Naime, ako se upotrebljava sintagma ‘mali i srednji poduzetnici‘, može se smetnuti s uma da nisu svi isti. I zato stalno treba podsjećati državu da okružje mora biti takvo da ga može podnijeti i najmanje poduzeće. Onda će moći i svako veće. To je načelo think small first i ugrađeno je u sve strateške dokumente Europske unije, što dokazuje da na njemu stalno treba inzistirati, ne samo u Hrvatskoj – ističe Brusić.
Dakle, mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća pokazuju žilavost u krizi, čak i rastu. Ipak, oprezni su jer se još ne naziru razmjeri aktualne krize. Kako reče Bračić, na recesiji smo polagali kolokvij pa, ako ništa drugo, poduzetnici ipak idu spremniji na ispit.