Koliko su porasle cijene u Hrvatskoj s ulaskom u eurozonu? U siječnju je javnost danima zatrpavana vijestima o poskupljenjima, a Vlada je dobar dio svoje energije usmjerila na pronalaženje i kažnjavanje trgovaca koji su ‘neopravdano‘ podigli cijene. I, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, cijene su u siječnju ostale na istoj razini kao i u prosincu prošle godine. Siječanjska inflacija na godišnjoj razini bila je 12,7 posto, što je manji rast od 13,5 posto u studenome, i 13,1 posto u prosincu.
Najviše su u mjesec dana poskupjeli hrana, piće i duhan - 1,3 posto, a usluge su skuplje 1,1 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) pojeftinili su 2,1 posto, a energija jedan posto.
Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan poskupjeli su 15,4 posto, energija 13,8 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 12,1 posto, te usluge 9,3 posto.
Prva procjena indeksa potrošačkih cijena temelji se na oko 80 posto pristiglih podataka, pa se konačni podaci - koji će bitri objavljeni 23. veljače - ne bi trebali znatno razlikovati.
Državni krugovi reći će da ulazak u eurozonu nije uzrokovao rast cijena radi dobre reakcije vlasti. No, inflacija se već počela smanjivati i prije siječnja, i prije Vladine hajke. Kako god, promjena valute u kontekstu cijena ostat će zapamćena po drakonskim kaznama malim trgovcima i uslužnim obrtima zbog zaokruživanja cijena na par centi, i neuspjehom u borbi s trgovačkim lancima koji su ignorirali ishitrene i zakašnjele odluke vlasti.