Danas navršava godina dana borbe s inflacijom ‘nove ere‘ u Hrvatskoj. Naime, 16. veljače 2022. Vlada je predstavila Paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata. Podsjetimo, dogodilo se to osam dana uoči Putinove invazije na Ukrajinu. Električna energije do kraja 2021. u EU poskupjela je 30 posto, a plin i više od 70 posto. Na tom valu, hrvatska kućanstva bi – prema Vladinim projekcijama - od početka travnja (do kad su cijene energije bile regulirane) plaćala 23 posto skuplju struju i čak 79 posto skuplji plin. Zahvaljujući mjerama to poskupljenje iznosilo je 16 posto za plin i oko 10 posto za električnu energiju.
HEP-u je naloženo da amortizira 13-14 posto poskupljenja električne energije za građane, koji su dobili i subvencije u iznosu od oko 20 posto projicirane cijene plina, a na taj je energent smanjen i PDV. Isplaćivane su i energetske naknade socijali i umirovljenicima.
Plinske potpore dobili su i mikro i mali te srednji poduzetnici, poljoprivrednicima je subvencionirana cijene umjetnog gnojiva, koje je dramatično poskupjelo, a svoj dio potpora dobili su i ribari.
Uslijedilo je i porezno rasterećenje, kroz smanjivanje stopa. PDV na plin, toplinsku energiju, pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo trajno je smanjen sa 25 posto na 13 posto, a plin je dodatno spušten na samo pet posto PDV-a u periodu od godinu dana, koji završava za mjesec i pol, 31. ožujka. Smanjen je i PDV na osnovne prehrambene artikle – sa 13 posto na pet posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hrana, te na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi), a sa 25 posto na pet posto na maslac i margarin. PDV na higijenske uloške i tampone spuštene je sa 25 posto na 13 posto, a na ulaznice, sportske, kulturne i ostale priredbe sa 25 i 13 posto na pet posto. Od ožujka je krenulo državno reguliranje cijena goriva na crpkama, a u tom smo režimu i danas.
U Vladi su izračunali da je lanjski proljetni energetski paket bio težak 4,8 milijardi kuna. Odakle je namaknut taj novac? Tadašnja inflacija već je dosegla šest posto. Toliko su otprilike porasli i porezni prihodi države. Na godišnjoj projekciji od 90-ak milijardi kuna, to su dodatni prihodi u proračunu od 5,4 posto. Država je, dakle, svojim građanima i poduzetnicima pod egidom borbe protiv inflacije vratila manje nego što je sama od inflacije zaradila.
Početkom rujna Vlada je razvezala novi paket. Kako je inflacija prešla 12 posto, bilo je potreba a i novca u proračunu za program težak 21 milijardu kuna. Nastavljeno je s energetskim olakšicama, subvencije su nastavljene i proširene na nove korisnike među nezaposlenima, studentima i ženama, otvorene su nove linije u HBOR-u za poduzeća koja su došla u teškoće zbog rata u Ukrajini, ukinut je PDV na isporuku i ugradnju solarnih ploča… Kako snižavanje PDV-a za prehrambene artikle nije pomoglo, Vlada je zamrznula cijene devet osnovnih proizvoda.
A kakvi su bili efekti ovih mjera?
Svakako bi nam svima život bio znatno skuplji bez energetskih intervencija. No, smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene artikle potvrdilo se kao pucanj u prazno, na što smo odmah upozoravali. Cijene hrane i bezalkoholnih pića prošle su godine porasle skoro 20 posto. Što se tiče inflacije generalno, ona je i dalje nastavila s rastom, do najviših 13,5 posto u studenome prošle godine.
Što će se dalje događati i kako će rat u Ukrajini i druge globalne prijetnje (prvenstveno zaoštravanje između SAD-a i Kine) odražavati na međunarodne ekonomske trendove teško je prognozirati. Uz tu globalnu rezervu, ovu priču možemo zaključiti s jednom dobrom i jednom lošom viješću.
Rast cijena počeo se ispuhivati. Europska komisija upravo je prognozirala Hrvatskoj smirivanje inflacije na 6,5 posto ove godine, što je doduše najviše u eurozoni, ali i najmanje u tranzicijskoj Europi. Već su i siječanjske cijene, unatoč političkoj i medijskoj histeriji oko navodnih masovnih poskupljenja pri uvođenju eura, ostale na razini iz prosinca. A čak su i u pekarnicama – koje su optužene kao najveći ‘zaokruživači‘, na neuobičajeno velikom broju artikala ovih dana istaknute nove, niže cijene. I kupci keramičkih pločica uvidjeli su da su aktualne cijene niže nego prije mjesec dana, a prošle godine cijene su stalno rasle i cjenici su se mijenjali na tjednoj bazi, a čak su cijene za pločice kojih nema u skladištu mogle saznati samo nakon upita proizvođaču.
Loša je pak vijest u kontekstu inflacije približavanje 1. travnja, kad će biti ‘dan D‘ za nove cijene struje i plina. Tu možemo očekivati nove šokove, pa možda i novi Vladin paket.