Godišnja stopa inflacije u kolovozu bilježi rast na 7,8 posto sa 7,3 posto u srpnju, što je ponajviše rezultat snažnog rasta cijena energenata te usluga. Zabilježeni mjesečni rast od 0,6 posto je, međutim, nešto snažniji u odnosu na očekivanja Hrvatske udruge poslodavaca, navode u ovotjednoj analizi. Ipak, tempo inflacije na mjesečnoj razini usporava i Hrvatska ima manju stopu rasta inflacije u kolovozu u odnosu na srpanj od većine članica EU.
Ovo, smatra HUP, možemo djelomično pripisati rekordnim turističkim aktivnostima te ‘hvatanju’ priključka cijena usluga koje su još daleko ispod prosjeka euro područja – uz potporu realnog rasta neto plaća i primanja. Bilježimo i rast međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od 0,5 posto mjesečno, što je blago ispod prosjeka euro područja (+0,6 posto mjesečno).
Izrazito snažnom rastu destinacijske potražnje za Hrvatskom dodatno doprinosi ulazak u Schengen, uvođenje eura, kao i snažan rast broja novih smještajnih jedinica, nažalost osobito u privatnom smještaju. U tom smislu ne iznenađuje snažniji rast cijena usluga (+0,7 posto mjesečno) u odnosu na prosjek euro područja od 0,2 posto mjesečno, dodaju u HUP-u.
Kao i proteklih mjeseci, cijene hrane, pića i duhana rasle su nešto brže (+0,2 posto mjesečno) u odnosu na prosjek euro područja (+0,1 posto). Aktualna godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana u Hrvatskoj od 10,1 posto u kolovozu blago je iznad prosjeka euro područja (9,8 posto), a rast cijene hrane i pića u odnosu na kraj 2019. malo je snažniji u odnosu na prosječna kretanja u EU (oko 31 posto). Stoga smo korigirali prognozu prosječne inflacije u 2023. naviše na 8,0 posto (ranije 7,0 posto).
Pritom snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju. U kombinaciji s ‘hlađenjem’ agregatne potražnje, normalizacijom lanaca dobave te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda krajem godine moguć je pad stope inflacije u Hrvatskoj na oko 4,5 posto.
U euro području već svjedočimo padu proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, što se s određenim odmakom treba odraziti na pad maloprodajnih cijena hrane i pića i na domaćem terenu.