Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave) za europodručje u veljači pokazuju mješovita kretanja. Veseli neočekivani porast najpouzdanijeg poslovnog barometra za euro područje - PMI indeksa za uslužni sektor za 1,6 bodova na ključnu razinu od 50 bodova iznad koje (povijesno gledano) recesijska očekivanja ‘padaju u vodu’. PMI indeks za prerađivačku industriju je, međutim, pao na 46,1 bodova, gdje se i dalje očekuje recesija u proizvodnom dijelu ekonomije.
Istovremeno, njemački IFO indeks poslovne klime bilježi stagnaciju na niskoj razini pad uz mali oporavak procjene šestomjesečnih očekivanja. Vodeći indeksi poslovne klime, dakle, i dalje upućuju na plitku recesiju u prvoj polovini godine nakon čega ne treba očekivati značajan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope.
Stoga u 2024. Hrvatska udruga poslodavaca očekuje stagnaciju ekonomije europodručja, odnosno rast od jedva 0,1 posto dok bi njemačka ekonomija mogla pasti za 0,3 posto, navode u ovotjednoj analizi.
Debate u Njemačkoj
Europski poslodavci su i dalje suočeni sa snažnim rastom (realnog) troška financiranja, skupljim energentima u odnosu na konkurentske ekonomije, slabijim fiskalnim stimulansom te usporavanjem potražnje iz Kine. Stoga ne iznenađuje nastavak debate u Njemačkoj oko ‘korporativnih poreza‘, iako je efektivna porezna stopa smanjena s 28,3 u 2017. na 26,4 u 2022. godini. Problem je u tome što su konkurentske ekonomije u tom pogledu daleko agilnije, pa je njemačka pozicija u privlačenju kapitala narušena.
Trumpova porezna reforma je u 2017. ‘srezala‘ efektivni korporativni porez s 35,2 na 22,4 posto, a smanjenje poreza je još izraženije u Francuskoj s 41 na 23,7 posto. Porezni teret je značajno pao i u Belgiji gdje su porezi sada niži nego u Njemačkoj. Iako su investitori kroz porez spremni platiti dobru infrastrukturu, pristup visokokvalificiranom tržištu rada, dostupnost konkurentnih cijena energenata te učinkovitu administraciju, Njemačka već godinama zaostaje u provođenju reformi u spomenutim područjima.
Napokon, ispodprosječni uvjeti poslovanja i natprosječni porezi ne idu zajedno pa se Nijemci trebaju pozabaviti s oba područja. Međutim, korištenje proračunskih prihoda samo za bolju infrastrukturu, a ne i za smanjenje poreza, nije idealno jer tvrtkama treba vremena da iskoriste poboljšanu infrastrukturu, ne samo zbog dugotrajnog procesa odobrenja. Smanjenje poreza pak izravno poboljšava konkurentsku poziciju s obzirom na to da su tada tvrtke u stanju bolje premostiti vrijeme dok se drugi uvjeti poslovanja ne poprave.