Biznis i politika
StoryEditor

Nova pravila igre u 2023. (4): Od poreznih promjena do poreza na ‘ekstraprofit‘ i minimalca

18. Siječanj 2023.
Wooden blocks with ”EXTRA” text of concept and coins.foto Shutterstock

Nastavljamo s objavom najvažnijih promjena propisa u 2023. koje se odnose na poslovnu zajednicu. Danas se bavimo ključnim promjenama u poreznom sustavu, sve do poreza na ‘ekstraprofit‘, temeljnom kapitalu i minimalcu

Porezne promjene

30.       Drugi dohodak, autorski honorari i primici koji su se morali isplaćivati na žiroračun mogu se isplaćivati na tekući račun.

31.       Izjednačavaju se isplate na žiroračun i tekući račun.

32.       Utvrđene su neoporezive paušalne naknade za troškove rada na izdvojenom mjestu do 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše do 66,37 eura na mjesec.

33.       Neoporezivi iznosi naknade za prehranu ostaju isti, ali više se ne određuju na godišnjoj razini, nego na mjesečnoj, i bit će 66,36 eura na mjesec u novcu ili 132,72 eura na mjesec za prehranu omogućenu na temelju vjerodostojnih isprava.

34.       Povećani su iznosi osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 8,01 posto, a koji se primjenjuju na plaćama za siječanj (isplate u veljači).

35.       Porez na dobit od ove godine više se ne uplaćuje na račune grada/općine prema sjedištu/prebivalištu poreznog obveznika nego u korist računa državnog proračuna.

36.       Iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom povećan je s 15 tisuća kuna na 24 tisuće kuna (oko 3185 eura).

37.       Učenicima i studentima podignut je limit za neoporezivi studentski rad za 14,29 posto, na 9556 eura (sa 63 tisuće kuna na 72 tisuće kuna).

38.       Izmjenama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza operateri digitalnih platformi obvezani su dostaviti informacije o prodavateljima dobara i pružateljima usluga putem tih platformi. Operateri platformi tako će od početka ove godine dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi. To se odnosi na platforme koje su osnovane u Hrvatskoj (eKupi i druge) i one koje se nalaze u drugim državama, ali se njima koriste naši građani (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i druge).

39.       Sada će se i našoj poreznoj upravi dostaviti i primici stranih državljana koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, iznajmljuju ih, a primitke ne prijavljuju našoj poreznoj upravi.

40.       Od početka godine na snazi je Vladina Uredba o poticanju ulaganja kojom je propisan postupak prijave za korištenje potpora te se taksativno navode svi potrebni koraci i sva potrebna dokumentacija koju podnositelji prijava moraju dostaviti nadležnom ministarstvu.

Temeljni kapital

41.       Najniži iznos temeljnoga kapitala za d.d.-ove umjesto 200 tisuća kuna smanjen je na 25 tisuća eura, a najmanji nominalni iznos dionice smanjen je s 10 kuna na jedan euro. Za d.o.o.-ove je najniži iznos temeljnoga kapitala smanjen s 20 tisuća kuna na 2500 eura, a za j.d.o.o.-ove s 10 kuna na jedan euro.

42.       Propisani su rokovi za obveznu konverziju temeljnoga kapitala u eure: za d.d.-ove u roku jedne godine, a za d.o.o.-ove u roku tri godine i oslobođena je sudskih pristojbi; najavljeno je i oslobađanje od javnobilježničkih naknada.

43.       Prema sadašnjem tekstu izmijenjenog i dopunjenog Zakona o trgovačkim društvima, ako se propusti rok, sud će provesti brisanje poslovnog subjekta po službenoj dužnosti. Međutim, nakon žestokih reakcija poslovne zajednice, iz Ministarstva pravosuđa najavljeno je da će se propisati neograničena mogućnost za konverziju kako bi se osiguralo dovoljno vremena za provedbu postupka bez ikakvih dodatnih troškova.

44.       Sve dok tvrtka ne obavi konverziju, koja podrazumijeva i zaokruživanje na cijele eurske vrijednosti, u Sudskom registru temeljni kapital vodi se u kunama, uz orijentacijski iznos u eurima prema konverzijskom tečaju.

Minimalna plaća

45.       Minimalac je od početka ove godine povećan 12,5 posto – bruto je 700 eura, umjesto dosadašnjeg iznosa od 624 eura (4687,50 kuna), a neto je 560 eura umjesto 500 eura (3756 kuna). U taj iznos ne ulaze dodaci za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom, u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom te za rad obavljen u otežanim radnim uvjetima.

46.       Osnovica za obračun dodataka za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, u dane blagdana i u otežanim radnim uvjetima ne može biti manja od minimalne plaće.

Porez na ‘ekstraprofit‘

47.       Taj jednokratni ‘harač‘ primijenit će se na dobit iz 2022. godine. Obveznici su sva poduzeća s više od 40 milijuna eura prihoda (neovisno o djelatnosti) koja su prošle godine imala dobiti bar 20 posto veću u odnosu na četverogodišnji prosjek. Porezni obveznik platit će porez na dobit od 18 posto, a na ostvareni ‘ekstraprofit‘ platit će još 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na poduzetnike koji su osnovani ili su prestali poslovati u 2022. godini.

(Nastavlja se)

21. studeni 2024 22:59