Bude li se bolje upravljalo državnim i javnim poduzećima, ako se u funkciju stave zapuštene nekretnine u središtima hrvatskih gradova i ako kompanije pokrenu investicije u zeleno i digitalno, naša zemlja ima šansu poboljšati produktivnost gospodarstva. Poručio je to Mark Davis, direktor EBRD-a za srednju Europu, koji je u rujnu imenovan na tu funkciju. Davis je zadužen za područja Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije, a istaknuo je da je u svim tim zemljama prevelik udio države u gospodarstvu.
Kad je Hrvatska u pitanju Davis je istaknuo da povećanju produktivnosti može doprinijeti i stavljanje u funkciju nekretnina, poput zgrada ili zemljišta, koje se ne koriste, navevši tu primjer Zagreba gdje u središtu grada postoje zapušteni industrijski kompleksi, gdje se mogu graditi komercijalni, stambeni i javni sadržaji.
- Kad bi se na tim zapuštenim dijelovima grada gradili novi sadržaji i stanovi, padale bi cijene nekretnina u drugim dijelovima grada gdje su te cijene sad previsoke - naveo je Davis.
Davis je naglasio važnost razvoja tržišta kapitala, što je važno i za članstvo Hrvatske u OECD-u. To tržište mora postati likvidnije, poručio je.
- To je moguće postići i izlistavanjem državnih poduzeća na burzi putem inicijalnih javnih ponuda (IPO) - rekao je Davis te je nastavio problematizirati i pitanje korporativnog financiranja, istaknuvši potrebu poboljšanja kapitalne strukture poduzeća, kako bi mogla povećati ulaganja i time podići svoju produktivnost.
- U vremenu zaoštravanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa te posljedično manje mogućnosti oslanjanja na zajmove banaka, treba se okrenuti i drugim izvorima financiranja, između ostalog i "private equity" kapitalu - predlaže Davis i dodaje da je izuzetno važno sad ulagati u zeleno i digitalno i da takav pristup iziskuje i potrebu izrade nacionalne strategije.
Pohvalio je način upravljanja hrvatskih vlasti, posebice oko deficita i javnog duga. EBRD očekuje da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti oko 2,5 posto, a kada je riječ o rastu inflacije izrazio je zabrinutost jer rast djelomično potiče i rast nominalnih plaća.
Pohvalno je pričao o napretku Hrvatske u zadnjih 15 godina kada je riječ o međunarodnim integracijama, zaključno s ulaskom u šengenski prostor i eurozonu, dok jedini preostali cilj predstavlja veći spomenuti ulazak u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).