Hrvatsko članstvo u međunarodnim institucijama donosi niz prednosti, ali ujedno predstavlja i značajan trošak. Pregledali smo najveće stavke u proračunu.
Samo članarina u EU za 2023. iznosi 662 milijuna eura (6,1 posto više nego ove godine). Još 94 milijuna eura platit ćemo dogodine za članstvo u međunarodnim financijskim institucijama. Razlika od 90-ak milijuna odnosi se na povećanja kapitala Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Međunarodne financijske korporacije (IFC), članstva u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB), nadopune sredstava Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA), te novi trošak, očekivana uplata u članski kapital po ostvarenju članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM).
Članarina u ESM-u, koji omogućuje državama eurozone izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta odnijet će po 83,8 milijuna kuna u narednih pet godina, ukupno 419,05 milijuna eura. I to nije sve, jer je tu uračunata i olakšica koja se odnosi na prvih 12 godina članstva, a istječe početkom 2035, kad će trebati uplatiti još 236 milijuna eura. Dakle, samo članarina za ulazak u eurozonu, odnosno u ESM stajat će nas 655 milijuna eura! Nadajmo se da će nam se isplatiti.
Što se međunarodne suradnje tiče, u proračunu su pripremljene 1,73 milijarde eura za servisiranje vanjskog duga. Od toga 1,56 milijardi otpada na financiranje obveza koje proizlaze iz obveznica izdanih u inozemstvu.
Sljedeće godine iz proračuna će se potrošiti i 151 milijun eura za vraćanje zajmova međunarodnim organizacijama: Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), Europskoj investicijskoj banci (EIB), Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB), Zajmovi se koriste za financiranje rekonstrukcije i izgradnje cesta, željeznica, reformu pravosuđa, zdravstveni sektor, obnovu i izgradnju škola, poljoprivredu, unaprjeđenje vodno-komunalne infrastrukture itd.). Tu je i vraćanje zajma Europskoj komisiji (EK) za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u pandemiji.
Od međunarodnih obveza tu je Sporazum sa Svetom Stolicom temeljem kojeg se Hrvatska obvezala davati Katoličkoj crkvi iz državnog proračuna novčana sredstva koja se odnose na troškove ‘za opće društveno vrijedan rad Katoličke crkve u službi građana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju, troškove uzdržavanja klera i drugih crkvenih službenika, troškove izgradnje i uzdržavanje crkava i pastoralnih središta koja nisu u popisu spomenika kulture te doprinos za karitativnu djelatnost Katoličke crkve‘. Za 2023. predviđeno je 47,4 milijuna eura, što je 4,3 posto više nego ove godine. Iznos se temelji na 1551 Rimokatoličkoj župi u 2020,, a za svaku se plaća 2548 eura na mjesec (dvije prosječne bruto plaće za 2020. u iznosu od 1274 eura).
Međunarodne članarine i druge obveze vezane uz zajedničko financiranje NATO-a (uz obrambene sposobnosti EU) iznose 9,2 milijuna eura, a članstvo u inicijativi triju mora, odnosno ulaganje u investicijski fond te inicijative, stajat će nas 20 milijuna eura u pet godina, odnosno gotovo sedam milijuna eura u 2023.