Ono što je Peter Drucker, poznati austrijski pisac i savjetnik za menadžment, iznio prije pola stoljeća, danas je zbog neizvjesnosti kojom smo okruženi važnije nego ikada – učinak poduzeća, instituta, sveučilišta i vlade ovisi ponajviše o učinku njihovih ljudi. Sloganom ‘Performance that matters – Sparking the entrepreneurial spirit‘, upravo je pitanje učinka organizacija okosnica ovogodišnje konferencije Global Peter Drucker Forum koja se već 14. godinu za redom održava u čast tog austrijskog savjetnika u bečkoj carskoj palači Hofburg.
Posljednje dvije godine u kojima smo se susreli s pandemijom koronavirusa, ratom, inflacijom, a prijeti nam i recesija, zasigurno su utjecale na neujednačenost učinka rada. Zato su svi ovi izazovi pokazali potrebu za vrhunskim performansom, odnosno učinkom tvrtki i društva, a samim time i pojedinaca. Kao što je Drucker rekao u svojoj knjizi ‘The Practice of Management‘ davne 1954. godine – krajnji test za menadžment jest učinak.
Predsjednik Foruma Richard Straub u uvodnom se govoru zapitao prelazimo li na upravljanje orijentirano na učinak? Istaknuo je da se pred kompanijama danas nalazi pitanje kako tijekom krize generirati strast i angažman bez gubitka ključnog fokusa na učinak?
Jaz između obećanoga i učinjenoga
Kako je na Forumu objasnio Martin Kocher, austrijski ministar rada i ekonomije, to je pitanje posebno izazovno jer se Europa trenutno, između ostaloga, bori s nedostatkom radne snage. No istaknuo je i pozitivnu stranu – tehnološki napredak podrška je uspješnosti, a doveo je i do veće uključenosti na tržištu rada. Najvažnije u ova krizna vremena, napomenuo je Kocher, jest investirati u istraživanje, razvoj i inovacije, a što su brojni drugi sugovornici na konferenciji svojim primjerima potvrdili.
Joseph Cahill, glavni službenik za kupce u PMI-ju, istaknuo je da 75 posto tvrtki ima strateške planove, ali da svega 30-ak posto zna kako ih i ostvariti. Taj jaz između obećanoga i izvršenoga, kojega Cahill naziva ‘execution gap‘, predmet je zabrinutosti i kontroverza, posebno u području ESG-a gdje je za postizanje ciljeva važno što se mjeri. S njim se složio i Johan Roos, glavni akademski direktor na Hult International Business School. Bitno je mjeriti ono što je važno, poput raznih projekata, istaknuo je Roos, a između ostaloga to je i ESG.
Svjesna smirenost
Novi pristup vodstvu, kojega bi danas svaki lider trebalo implementirati, svodi se na tri komponente: probijanje kroz šumu informacija, vođenje kroz volatilnost i navikavanje na stalne promjene. Posebno je to na Forumu istaknuo Florian Pollner, partner u McKinsey & Company, objasnivši da je to važno zbog kolektivnog straha i anksioznosti s kojima se susrećemo.
– Danas u prosjeku obrađujemo 100 e-mailova dnevno i 12 alata za rad, poput Zooma, a tu su i mediji. Kako u toj buci razlikovati bitno? Da biste to učinili, morate se odmaknuti i potrebna vam je svjesna smirenost, koja vam može pomoći da preispitate što je stvarno – rekao je Pollner.
Budući da lideri imaju obvezu nositi se s volatilnošću i tjeskobom, prvo moraju zaštititi sebe i svoje zdravlje prije nego što mogu pomoći svojim zaposlenicima, dodao je Pollner, uz zaključak da su promjene nova konstanta.
Vlade, kompanije i mediji moraju raditi zajedno kako bi gurali svijet u novom pravcu, istaknula je Afke Schaart iz Huaweija, ujedno i bivša članica nizozemskog parlamenta.
– Jasnoća je vrlo važna, ali najvažnija stvar za lidere jest povjerenje. Govoreći iz pozicije bivše političarke, ljudi nemaju previše povjerenja u političare, a isto vrijedi i za medije. Danas ljudi imaju više povjerenja u izvršne direktore nego u političare i medije, stoga oni imaju veću odgovornost u oblikovanju svijeta – zaključila je Schaart.
Manje je više
A osim što ljudi gube povjerenje u političare i medije, gube ga i u velike korporacije. Da bi to spriječile, moraju se ugledati i djelovati poput više manjih tvrtki, istaknuo je Gary Hamel, gostujući profesor na London Business School. Dodao je greška velikih organizacija što ne mjere tzv. unutarnje poduzetništvo (eng. intrapreneurship), odnosno težnje, maštu i preuzimanje rizika internih menadžera.
Također, manje vlastitog interesa, a više interesa tima ključna je stvar kojom se lideri sutrašnjice moraju voditi.
– Manje je zapravo više. Minimiziranje stvari koje radimo i veći fokus na manji broj zadataka bolje je za cjelokupno poslovanje – napomenuo je Alex Adamopoulos, izvršni direktor konzultantke tvrtke Emergn.
U razgovoru s liderima, Scott Anthony, menadžerski partner u tvrtki Innosigh, primjećuje da se fokusiraju na „i“, umjesto na „ili“. Brinu i o svrsi i profitu, i o zaposlenicima, i o dioničarima, i o planetu – jer to kupci žele. Međutim, ljudi jedno kažu da žele, a drugo rade, jer kada dođe kriza poput trenutne, onda se fokusiraju na kratkoročno i biraju „ili“ – ili jedno, ili drugo.
– Moramo se mirno suočiti s kaosom, što je iznimno teško – zaključio je Anthony.
