Nadogradnja Rafinerije nafte Rijeka trenutačno je najveći i najvrjedniji industrijski projekt u Hrvatskoj, važan za budućnost domaćega rafinerijskog poslovanja
Završavajući još jednu događajima bogatu i zahtjevnu poslovnu godinu, gledajući već i na predstojeću, moram se osvrnuti na temu koja je ove godine bila predmet najviše diskusija i izvještavanja medija, a tiče se Ine. Riječ je o, naravno, slučaju Škugor. Kao što kaže stara izreka, nemoguće je predvidjeti nepredvidivo. Tako možemo na jasan način sažeti taj slučaj koji je potkraj ljeta 2022. šokirao cijeli Inin menadžment. Naši sustavi kontrole hakirani su i nisu nas upozorili na zloporabe. To se moglo dogoditi bilo kojoj drugoj kompaniji. Nažalost, naučili smo lekciju na teži način, a drugi mogu učiti na našem primjeru. Slučaj nam je ukazao na to da moramo nadograditi svoje kontrolne procese.
Ina ima precizno uređen sustav internih procedura. Čak i za nešto tako jednostavno kao što je pokretanje putnog naloga potrebno je prikupiti nekoliko suglasnosti i različitu dokumentaciju. No slučaj Škugor bio je poput posjedovanja kuće sa sofisticiranim alarmima, senzorima pokreta, pojačanim bravama i sigurnosnim kamerama, a istodobnog dijeljenja lozinke s osobom za koju smatrate da joj možete vjerovati, ali koja je imala skrivene namjere. Nove izmjene naših internih procedura trebale bi spriječiti buduće slučajeve poput ovoga.
Međutim, dovoljno je već rečeno o toj temi i radije bih govorio o sadašnjosti i planovima za budućnost. Ina je trenutačno u najvećem investicijskom ciklusu dosad. Ogroman kapital ulaže se u razvoj novih projekata i održavanje postojeće infrastrukture. Ulažemo u svim područjima. Četiri milijarde kuna ulažemo u nadogradnju Rafinerije nafte Rijeka. Najveća je to investicija u povijesti Ine te trenutačno najveći i najvrjedniji industrijski projekt u Hrvatskoj, važan za budućnost domaćeg rafinerijskog poslovanja i dugoročnu sigurnost opskrbe tržišta. Uz novo postrojenje za obradu teških ostataka, investicija podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost rafinerije. Projekt je trenutačno na 65 posto dovršenosti, a puštanje u rad modernizirane rafinerije očekuje se tijekom 2024. godine.
Investicijski zamah
Milijardu i pol kuna ide u istraživanje i proizvodnju plina gdje na sjevernom Jadranu prvi put u povijesti samostalno provodimo projekt izrade novih bušotina i platformi. Ta investicija pruža nam priliku da hrvatskom tržištu i svojim kupcima osiguramo nove količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo. Osim na moru, snažno ulažemo u istraživanje i proizvodnju plina i nafte i na kopnu, gdje također uskoro započinjemo istražna bušenja na koncesijama za koje smo potpisali ugovore. Takvi uspješni projekti svjedoče o važnosti strateškoga i odgovornoga upravljanja resursima, u cilju razvoja gospodarstva i povećanja udjela domaće proizvodnje.
Od važnih ulaganja istaknuo bih i primjenu gastrokoncepta ‘Fresh Corner‘ te transformaciju naših benzinskih postaja u mrežu maloprodajnih mjesta s bogatom ponudom robe široke potrošnje. Želimo ostati prvi izbor potrošača u pokretu.
Dok razvijamo i implementiramo projekte u tradicionalnim djelatnostima, pokrenuli smo i ulaganja u održivi razvoj. Gradnja solarnih elektrana na lokacijama u Sisku i Virju je u tijeku i prve količine električne energije iz obnovljivih izvora planiramo poslati u hrvatski energetski sustav u idućoj godini. Također, zainteresirani smo i istražujemo mogućnosti ulaganja i u druge obnovljive izvore energije poput energije vjetra, proizvodnje zelenog vodika i geotermalne energije. Održivost je područje ključno za dugoročan opstanak Ine, a koje zahtijeva iznimno snažna ulaganja. Trenutačno visoke cijene nafte i plina dopuštaju ambicioznu strategiju ulaganja. Međutim, ideje o dodatnom oporezivanju tzv. ekstraprofita znatno ograničavaju našu predanost budućim ulaganjima. Cijeli plan dodatnog oporezivanja temelji se na pogrešnim pretpostavkama i ne uzima u obzir činjenicu da nije svaka godina profitabilna za Inu. Primjerice, tijekom 2020. pandemija je uzrokovala velike gubitke mnogim kompanijama, a sada već raspolažemo prognozama da će se u 2023. dogoditi daljnje smanjenje ekonomskog standarda pa čak i recesija. Sada kada se nalazimo usred velika investicijskog ciklusa, najavljenu promjenu pravila doživljavamo kao da nam je netko izmaknuo tlo pod nogama.
Duboko smo svjesni činjenice da u svijetu vlada energetska kriza uzrokovana geopolitičkim čimbenicima. Ina je dosad na više načina pomogla olakšati okolnosti za krajnje potrošače. Vladina uredba kojom se cijena plina iz Ininih polja fiksira na 41 euro po megavatsatu Ini će uzrokovati velik gubitak dobiti, a kao rezultat hrvatska kućanstva ove zime neće morati plaćati realnu cijenu plina. Dodatno, velik financijski teret postavljen na Inu su propisane cijene derivata i marže u maloprodaji. Ina je u proteklom razdoblju neke od derivata, poput plavog dizela, prodavala u maloprodaji čak i ispod veleprodajne cijene, a tijekom listopada i studenoga bila je i jedini dobavljač plavog dizela u Hrvatskoj.
Tržište nije osjetilo nestašice
Čak i pod teretom takve regulative predani smo sigurnoj opskrbi tržišta potrebnim gorivima. Ni u jednom trenutku nismo dopustili da tržište osjeti nestašice, a manji problemi s dostupnošću plavog dizela riješeni su čim su novi kamioni cisterne stigli do naših maloprodajnih mjesta. U uvjetima dok je Ina financijski stabilna i posluje u povoljnim vanjskim okolnostima, dostupni su dodatni resursi za snažna ulaganja u održivu budućnost, osobito u zelene tehnologije i projekte. Ina bi sada mogla ostati bez tih resursa. Kontinuirano ulaganje u sve djelatnosti poslovanja Ine ključno je za dugoročnu održivost poslovanja kompanije i toga svi moramo biti svjesni. Ina je jedan od najvećih ulagača u Hrvatskoj, s iznimno velikim ulaganjima na horizontu. Naša kompanija pokretač je hrvatskoga gospodarstva i planirana ulaganja pridonijela bi daljnjem razvoju cijelog društva. Smatram da Inin investicijski smjer treba očuvati u najboljem interesu naših dioničara, zaposlenika i hrvatskoga gospodarstva u cjelini.