Redovni trogodišnji PISA testovi za 2022., koji služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja pokazali su katastrofalne razmjere utjecaja pandemije COVID-a i ‘lockdowna‘ na obrazovanje. Razmjeri su takvi da je lakše izdvojiti zemlje u kojima nije došlo do snažnog pogoršanja nego one u kojima su učenici zadržali razinu obrazovanja, piše HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Relativno dobar odgovor Hrvatske na pandemiju, uz labaviji pristup u zatvaranju škola i drugih javnih mjesta u odnosu na mnoge članice EU, djelomično je zaslužan za naše dobre rezultate u područjima prirodoslovlja i čitalačke pismenosti, kao i približno ponavljanje rezultata matematičke pismenosti iz 2018. godine jer u tom području članice EU bilježe pad od prosječno čak 15-20 bodova.
Hrvatska je od 2017. do 2021. među svega šest članica EU koje su znatno povećale izdatke na obrazovanje - s 4,8 posto na 5,2 posto BDP-a u 2021., što je iznad prosjeka EU (4,8 posto BDP-a). Ulagalo se u digitalizaciju sustava obrazovanja, nove kurikulume te povećanje zaposlenosti. Stagnacija u matematičkoj pismenosti svakako nije povod za slavlje s obzirom na kontinuirano zadržavanje ispod prosjeka EU te CEE regije, kao i poraznu činjenicu da čak trećina naših učenika nema niti osnovnu razinu znanja.
Longitudinalno istraživanje objavljeno u izvještaju The Economic Case for Education od strane European Expert Network on Economics of Education koje obuhvaća matematičko znanje učenika velikog broja država u periodu od 50 godina pokazuje da 50 bodova razlike na aktualnim PISA testovima iz matematičke pismenosti utječe na rast BDP-a za jedan postotni bod godišnje u duljem roku.
Stoga, iako hrvatska potencijalna stopa rasta BDP-a od 2024. do 2028. doseže prosjek CEE regije (prognoze EK) zahvaljujući ‘vodopadu’ EU fondova, ne možemo nikako biti zadovoljni sporošću te zaostajanjem u realnom rastu produktivnosti po satu (1,9 posto) u odnosu na prosjek CEE regije (2,6 posto) i naročito u odnosu na najuspješnije Poljsku i Rumunjsku (3-3,5 posto), smatra Stojić.
Obzirom na to da PISA testovi mjere znanje 15-godišnjaka i stoga održavaju efikasnost i kvalitetu osnovnoškolskih sustava, najnoviji rezultati pozivaju na dodatno ulaganje upravo u taj dio obrazovnog sustava. Ovdje, u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, međutim, ne mislimo na velika ulaganja u zgrade ili opremu, već u kvalitetu rada u nastavi kroz jačanje kompetencija i angažmana nastavnika.
Pripremu nacrta prijedloga izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji uvodi program potpomognutog i obogaćenog učenja kao dijela cjelodnevne nastave, važno je iskoristiti da se kroz obvezni dio tog programa adresiraju percipirani nedostatci našeg obrazovanja i u području matematičke pismenosti, zaključuje HUP-ov glavni ekonomist.