Plaća više nije presudna: Nema sreće bez ulaganja u razvoj vještina baš svih zaposlenika

Većina poslodavaca žali za prošlim vremenima u kojima se nije propitivalo koliko će nam trajati radni tjedan, hoćemo li raditi od kuće ili u uredu, jesmo li svojim radnicima ostavili dovoljno slobodnog vremena da ne daju ostavku i kako ćemo uopće pronaći te radnike. Čini se da su se u samo nekoliko godina trendovi okrenuli. Dijelom je za to zaslužna pandemija, dijelom gospodarski rast koji nije pratila odgovarajuća kadrovska slika, a dijelom jednostavno smjena generacija koja je donijela svoja pravila na tržište rada.

Za rad od kuće i protiv njega

Preporuke kako naći i zadržati talente, pita li se agencije za zapošljavanje, u ovim izazovnim vremenima i za poslodavce i za posloprimce ovise o mnogim faktorima, no jedno je zajedničko: nema jednog rješenja koje odgovara svima i važno je prilagođavati se promjenama.

– Rad od kuće ima prednosti, ali i izazove jer nije za svakoga. Zahtijeva sposobnost organizacije vremena, određivanja prioriteta, samodisciplinu i motiviranost za svakodnevne zadatke te prostor za rad. Istodobno se manje vremena gubi u prometu i jutra su često manje stresna te više vremena možete provesti s obitelji ili u privatnim aktivnostima. No rad od kuće često znači da radnici zapravo rade dulje i više nego kad su uredu, otuđeniji su od kolega i s vremenom im može ponestati motivacije i povezanosti s organizacijom te vrlo često mogu osjećati da imaju manje mogućnosti za razvoj i napredovanje. Neki radnici žele raditi u uredu jer su tako fokusiraniji, bolje odvajaju poslovno i privatno vrijeme, brže rješavaju probleme ako su kolege u uredu ili su uočili da kod kuće nisu toliko produktivni. Rad u uredu pomaže osjećaju pripadnosti, vidljivosti u organizaciji, omogućava bolju i kvalitetniju razmjenu informacija te učenje među kolegama jer se mnogo može naučiti u neformalnoj komunikaciji i suradnji – objašnjava voditeljica platforme Posao.hr Ines Bokan.

Nedavna istraživanja pokazuju da većina radnika preferira hibridni rad, mogućnost dogovora o radu od kuće ili rada u uredu. Fleksibilnost uvjeta jedan je od faktora koji će najviše razlikovati poslodavce koji će privlačiti talente i u budućnosti.

Nužna fleksibilnost

Agencija Adecco prati trendove na tržištu rada globalno, ali i lokalno, u Hrvatskoj. Trendovi se ne razlikuju, a glavna im je odlika da se mijenjaju brže nego u proteklom desetljeću i brže nakon 2020. godine, koju su obilježili lockdown i novi način rada. Rad od kuće u mnogim je industrijama postao standard i poslodavci su se tom trendu potpuno prilagodili, podsjeća Adeccova direktorica Nikolina Radić. Kao jedan od trendova ističe da je sve važnije ulagati u zaposlenike.

– Trend brzog mijenjanja poslova završen je i danas radnici traže kompaniju koja će ulagati u njihovo znanje i razvijanje vještina te imati jasan plan razvoja i napredovanja. Čak 56 posto radnika smatra da su njihova znanja i vještine stečevina koju lako mogu primijeniti na drugome radnome mjestu, kod drugog poslodavca, a u to su najuvjereniji radnici iz tehničkog i financijskog sektora. Primijetili smo da poslodavci ulažu u razvoj vještina menadžera (74 posto), ali ne toliko za nevoditeljske pozicije (45 posto). Poruka je da se za uspješno poslovanje mora ulagati u razvoj vještina svih zaposlenika – kaže Radić.

Ines Bokan napominje kako novije generacije jasnije i otvorenije iznose svoja očekivanja, što pridonosi boljitku svih.

– Treba uzeti u obzir da mlađe generacije trebaju mnogo učiti i stjecati iskustvo, a starije mogu pridonijeti strategiji, razvoju i prenošenju znanja, koje se i danas pokazuje ključnim i aktualnim unatoč sve bržem razvoju tehnike i tehnologije. Ako radnici nešto očekuju od poslodavca, to znači da i poslodavac nešto očekuje od njih. Sve uključene strane i generacije moraju biti jako prilagodljive kako bi rad u takvu okružju bio ugodniji i produktivniji. Mentorstvo u organizaciji ili izvan nje može biti sjajno rješenje za prenošenje znanja i iskustva – kaže Bokan.

Umjetna inteligencija poseban je izazov. Prema istraživanju Grupe Adecco, dvije trećine radnika vjeruje da će utjecaj umjetne inteligencije na njihove poslove biti pozitivan, a samo sedam posto misli da će zbog nje izgubiti posao.

– Poslodavci moraju uzeti u obzir utjecaj umjetne inteligencije na njihovo poslovanje, napraviti procjenu radi boljeg razumijevanja njezinih potencijala i razumjeti kako utječe na svakodnevno poslovanje. Uprave kompanija moraju prepoznati i uvesti nužne promjene, mapirati nove pozicije, odnosno radna mjesta, te educirati zaposlenike, i to što prije. Mnogi radnici sami istražuju kako se koristiti umjetnom inteligencijom na poslu, bez treninga i jasnih smjernica poslodavaca. Poslodavci trebaju voditi računa o tome da umjetna inteligencija nije jednako dostupna svim njihovim radnicima i moraju utvrditi gdje postoji jaz u pristupu i smjernicama za uporabu. Pri planiranju zapošljavanja i razvoja radne snage moraju se uzeti u obzir pravednost i inkluzivnost – kaže Radić.

Istodobno raste utjecaj mekih vještina (engl. soft skills), vodstva, empatije i emocionalne inteligencije. Kako bi kapitalizirali tu promjenu, poslodavci trebaju osigurati treninge i razvoj vještina vođenja.

I na portalu MojPosao ističu kako bi poslodavci trebali duboko promisliti o prilagodbi svoje prakse i politike kako bi se bolje uskladili s promjenjivim potrebama suvremenih radnika.

– To može uključivati pružanje potpore za digitalni rad kao što su alati za virtualnu suradnju, sigurna mrežna infrastruktura i pristup obrazovnim resursima za daljnje usavršavanje, posebice uzimajući u obzir sve izraženiju želju zaposlenika za profesionalnim razvojem te obogaćivanjem znanja i stjecanjem novih korisnih vještina pohađanjem edukacije, tečajeva ili odlascima na stručne konferencije. Fleksibilni rad također zahtijeva ravnotežu između produktivnosti i dobrobiti zaposlenika. Poslodavci bi trebali biti osjetljivi na potrebe radnika za jasnim granicama između poslovnog i privatnog života te poticati kulturu koja cijeni mentalno zdravlje i ravnotežu između tih dviju sfera života. Promicanje inkluzivnosti i različitosti u organizaciji ključno za uspjeh timova u tom okružju. Naime, dolaskom generacije Z u radnu okolinu u sve više tvrtki svakodnevno na posao dolaze pripadnici čak četiriju generacije, svatko od njih sa svojim potrebama, željama i pogledima na svijet rada – kaže novinar portala MojPosao Alen Mrvac.

Kako do menadžera

Kad je u pitanju angažman menadžera, kaže Ines Bokan, poslodavci nemaju uvijek znanja i iskustva kako ih naći.

– Angažiranjem agencija za taj proces tvrtke štede vrijeme jer potragu i izbor prepuštaju profesionalcima. Na kraju će poslodavac donijeti konačnu odluku na temelju svih prikupljenih informacija. Za takvu suradnju potrebna je transparentnost u komunikaciji, otvorenost tvrtke za postupak i povjerenje u ishod. ​Vrlo su često agencije i savjetnici jer poslodavci nisu sigurni što im treba ili ne znaju stanje na tržištu rada, pa imaju nerealna očekivanja – ističe.

Nikolina Radić objašnjava da se poslodavci u Adeccu koriste uslugom posredovanja pri zapošljavanju za sve kategorije radnih mjesta, od vodećih do najnižih ulaznih pozicija.

– Danas kad je nezaposlenih u Hrvatskoj sve manje, nije dovoljno objaviti oglas i čekati da se prijave zainteresirani kandidati. Kandidati koje poslodavci žele već su negdje zaposleni i vjerojatno ne traže drugi posao, zato je potrebno direktno kontaktirati s njima i zainteresirati ih za ponuđeno radno mjesto. U potrazi za menadžerskim kadrom poslodavci se koriste uslugom procjene kandidata, bilo da su to psihološka testiranja ili centri za procjenu kompetencija, jer žele zaposliti one koji će se najbolje uklopiti u njihov tim i sudjelovati u sve češćim promjenama. Većina poslodavaca ima razvijen sustav nasljeđivanja, stoga može unaprijediti svoje kolegice ili kolege kad za to dođe vrijeme. U tom slučaju ne traže da im se pridruži netko izvan njihove kompanije. Taj je sustav najbolji – objašnjava Radić.