‘;
Mnoge dobre početne ideje do prihvaćanja nacionalne stambene politike su se razvodnile, a država se okrenula populističkim mjerama
Ne treba sve gledati kao kažnjavanje, nego u kontekstu više integriranih politika – odgovorio je prije dvije godine u intervjuu Lideru ministar Branko Bačić na pitanje o praznim stanovima i uvođenju poreza na nekretnine. Da je ministar graditeljstva skloniji mrkvi, a ne batini, vidljivo je i iz nedavno prihvaćenoga Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske (NPSP) teškoga dvije milijarde eura i najavljenih izmjena Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, kojima se problem visokih cijena stanova nastoji riješiti upravo novim poticajnim mjerama.
A batina koja je pristigla iz ‘kužine‘ ministra financija Marka Primorca, porez na nekretnine, također se od ideje do realizacije prilično razvodnila, pa će teško bilo tko zadrhtati pred njom. Osim eventualno HDZ-ova saborskog zastupnika Pere Ćosića, koji se unatoč imovini vrijednoj milijun eura ovih dana požalio jer mora platiti godišnji porez od 190 eura za stan u Zagrebu.
U početku se, naime, najavljivalo da će najviša stopa poreza biti deset eura, ali poslije je smanjena na osam. Ipak, ususret lokalnim izborima, tek šest gradova i općina odlučilo se za primjenu toga maksimalnog iznosa. Iznajmljivači domaćini, koji žive u istoj nekretnini u kojoj turistima iznajmljuju stanove, na kraju su ipak izuzeti od plaćanja poreza na nekretnine. Također, porezni obveznici mogu izbjeći dodatno opterećenje prijavom člana obitelji na drugu nekretninu u svom vlasništvu. Zbog tih izuzeća sve je izglednije da novi porez neće dosegnuti planiranih dvjesto milijuna eura prihoda i zahvatiti više obveznika. Stoga ni utjecaj na stambeno tržište te financijske mjere stambene politike neće biti velik.
Razvodnjavanje ideja
Iako je pohvalno što se prvi put donosi nacionalna stambena politika, mnoge dobre početne ideje do njezina su se prihvaćanja razvodnile, a država se okrenula populističkim mjerama. U tu kategoriju svakako ulazi mjera povrata pola PDV-a pri kupnji novog stana za osobe mlađe od 45 godina, koja ponovno, kao i subvencionirani APN-ovi krediti, potiče potražnju. Prethodni APN-ovi poticaji mogli su se iskoristiti isključivo za kupnju stana stambenim kreditom, a nova mjera omogućuje da se za državnu potporu prijave i oni koji imaju dovoljno gotovine na računu za kupnju stana. Za potporu se mogu prijaviti i građani s visokim primanjima zato što država nije propisala nikakve dohodovne kriterije.
Što o ovoj temi misle ekonomisti i akteri na tržištu nekretnina te što će biti potrebno za ostvarenje proklamiranih ciljeva stambene politike pročitajte u novom broju tiskanog i i digitalnog izdanja Lidera.