Europski povjerenik ističe da se radi na prekidu ovisnosti o ruskim energentima, ali vlada zabrinutost zbog odgode objave roadmapa
Unatoč svim povoljnim promjenama koje donose novi europski energetski planovi poput Sporazuma o čistoj industriji i Akcijskog plana za pristupačnu energiju, EK je odgodila adresirati prekid ovisnosti o uvozu ruskih energenata. Naime, ove je godine trebao biti donesen roadmap za prekidanje ove ovisnosti, nezdrave kao i svake druge, ali je odgođen na neodređeni period.
Iako je europski povjerenik Dan Jorgensen ovog tjedna pred europarlamentom naglasio da se pojačano radi na prekidu ovisnosti o ruskim energentima, eksperti s kojima smo razgovarali uglavnom su zabrinuti su zbog odgode objave roadmapa.
- Odgađanje objave roadmapa izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog strateškog smjera EU i dugoročne energetske sigurnosti. Nadam se ipak da je riječ samo o potrebnom vremenu da se ovako složeni problem definira, a ne o nekoj promjeni smjera jer bi to značilo da ništa nismo naučili. U svakom slučaju, postignut je značajan napredak — Hrvatska je, na primjer, smanjila ovisnost o ruskom plinu s 70 posto u 2021. na oko 20 posto danas, zahvaljujući diverzifikaciji LNG-a i obnovljivim izvorima. Promjena dobavljača ne smije dovesti do novih ovisnosti, osobito o SAD-u za opskrbu LNG-om, koji sada čini više od 40 posto europskog uvoza, samo energetski neovisna EU može biti zasita slobodna i sigurna – ocijenio je Julije Domac, dodavši bi tome pomoglo i ubrzanje ulaganja u pohranu energije, prekogranične električne interkonekcije i strateške industrijske politike koje osiguravaju razvoj tehnologija čiste energije unutar Europe, te na jačanje regionalne suradnje sa zemljama Sjeverne Afrike.
Slične podatke iznio je i Jorgensen pred europskim parlamentom, a još je najavio i potrebu da se potpuno obustavi uvoz fosilnih energenata na područje Europske unije zbog neopravdanog i nerazmjernog utjecaja stranih aktera na europsku ekonomiju, kakve takvi poslovni odnosi neminovno donose.
- Nije održiva situacija koja se može opravdati na dulji rok da naš kontinent toliko ovisi o uvozu energije. Potrebna nam je strategija za eliminaciju uvoza svih fosilnih goriva, bez obzira na njihovo podrijetlo. To će nas učiniti sigurnijima i otpornijima. Naša povijesna ovisnost o ruskom uvozu ostavila je EU izloženom instrumentalizaciji energije kao oružja i posljedičnim rizicima za opskrbu, omogućujući Rusiji da utječe na cijene i šteti našem gospodarstvu. Kao što smo vidjeli u prošlosti, takvo ponašanje ima dalekosežne posljedice za Europu, izazivajući volatilnost na tržištu i ugrožavajući stabilnost energetskog tržišta EU-a - kazao je Jorgensen u govoru koji se može pronaći na njegovim službenim stranicama.
Ovakva ohrabrenja, međutim, ne mogu razuvjeriti najtvrđe skeptike, koji su stavove utemeljili na znanju i životnom iskustvu. Kao što je skeptičan i prema drugim europskim planovima, energetski stručnjak Zdeslav Matić očekivano je bio skeptičan prema planovima o prekida energetske ovisnosti. Ovisnost o ruskim energentima, prema njegovoj ocjeni, nije komercijalna kategorija, koja se ne prekida iz tamnih motiva.
- Ovisnost o bilo čemu ruskom nije komercijalna već isključivo kriminalna kategorija. Svatko tko se htio riješiti dobave ruskih sirovina od 2014./2022. je već mogao da je htio. Za Ruse su ostali vezani samo oni koji su to iz političkih, dakle ideoloških i koruptivnih motiva željeli. Činjenica ostaje da su ruski plin, nafta i mineralne sirovine izdašan i jeftin izvor energije i sirovina uz već uspostavljenu jako skupu infrastrukturu za njihov prijenos/prijevoz do lokacija. No, uz perspektivu primirja u Ukrajini, EU mora odlučiti kakav odnos s Rusijom želi imati. Promjenu režima u ovoj generaciji ne možemo očekivati, a i pitanje je bi li novi režim bio još i gori. Dakle, koliko visok sanitarni kordon treba uspostaviti prema Ruskoj Federaciji? – upitao se Matić.
Također je upozorio da je potrebno strateški se postaviti prema onome što je nazvao ‘rastućim američkim imperijalizmom i eksplozijom ekstremne desnice u Americi koja se izvozi u Europu‘, te da ove strateške promjene iziskuju i strateškog promišljanja odnosa EU i Kine.
S druge strane, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, opreznije je pristupio ocjeni ove odgode, uzevši u obzir ukupnost razvoja geopolitičkih događanja.
- Odgoda objave roadmapa očekivani je rezultat trenutačne geopolitičke situacije, posebno u kontekstu promjene američke administracije. Na tome se i dalje radi jer je cilj pronaći dobru alternativu i prekinuti ovisnost uvoza energije iz Rusije – kazao je Jakšić.
Tako se ova odgoda, zapravo, može shvatiti kao europsko uzimanje time-outa dok ne postane potpuno jasno u kojem smjeru ide SAD vezano uz energetiku te hoće li trgovinske razmirice koje rezultiraju carinama imati utjecaja i na ovaj sektor.