Biznis i politika
StoryEditor

Poduzetnici Grada Zagreba imali najveći rast, a Sisačko-moslavačke najveći pad dobiti

10. Lipanj 2024.
Prihodi najvećima stagnirali, dobit porasla za 135 posto!

Dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja hrvatskih poduzetnika i u 2023. godini su imali poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, koji su lani ostvarili konsolidiranu neto dobit od 4,05 milijardi eura, što je 1,3 milijarde eura više u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2023. godini promatranih na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija odnosno županija, konstatiraju analitičari Fine u analizi rezultata poslovanja poduzetnika po županijama.

Očekivano, prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u Gradu Zagrebu, koji ima i status županije.

Grad Zagreb ima 51.318 poduzetnika, što je udio od 32,9 posto na razini cijele Hrvatske. U njemu je zaposleno 383,4 tisuće radnika, uz udio od 37,2 posto, a ukupni prihodi dosežu 79,8 milijardi eura, što je 49,5 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici Grada Zagreba u 2023. godini ostvarili su konsolidirani rezultat - neto dobit od 4,05 milijardi eura, što je u odnosu na 2022. godinu više za 1,3 milijarde eura ili 48,1 posto. Lanjska neto dobit poduzetnika na razini cijele Hrvatske, njih 156.145 bez financijskih institucija, iznosila je 8,76 milijardi eura.

Kada je riječ o tvrtkama sa sjedištem u Zagrebu, iz Fine apostrofiraju poslovne rezultate Ine, koja je lani imala neto dobit 224 milijuna eura, Hrvatski telekom sa 125,2 milijuna eura te PBZ Card, koji je u 2023. ostvario neto dobit od 102,7 milijuna eura.

Dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije skočila za 305 milijuna eura

Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je poslovalo 17.200 poduzetnika s 89.109 zaposlenih, ukupnim prihodima od 10,6 milijardi eura, a konsolidiranom neto dobiti od 645,3 milijuna eura, za 305 milijuna eura ili 89,7 posto većom no godinu prije.

Najveći utjecaj su imali rezultati tvrtke Cemex Hrvatska, koja je ostvarila dobit od 35,1 milijuna eura, trgovačkog lanca Tommy koji je u 2023. iskazao 23,6 milijuna eura dobiti te Zračne luke Split s 14 milijuna eura dobiti. 

Zagrebačka županija lani je imala 11.043 poduzetnika, koji su zapošljavali 82,4 tisuće radnika. Ostvarili su ukupne prihode od 13,1 milijardu eura, uz konsolidiranu neto dobit od 632,1 milijuna eura, što je 246 milijuna ili 63,7 posto više na godišnjoj razini. S dobiti od 56,6 milijuna eura prednjačio je trgovački lanac Lidl Hrvatska, čije sjedište je u Velikoj Gorici, slijedi samoborska DIV Grupa sa 26,7 milijuna eura te tvrtka Hospira Zagreb iz Prigorja Brdovečkog s 25,4 milijuna eura dobiti.

Istarska županija broji 12.805 poduzetnika koji su zapošljavali 57.532 radnika, a njihovi ukupni prihodi dosezali su 6,7 milijardi eura, uz konsolidiranu neto dobit od 484,6 milijuna eura, što je 3,2 milijuna ili 0,7 posto više na godišnjoj razini. Pritom su najveći utjecaj na rezultate imale turističke kompanije - Plava Laguna s 44,4 milijuna eura dobiti. Maistra s 27,7 milijuna i Valamar Riviera s 24,9 milijuna eura dobiti.

Trgovački lanac Plodine s 52,2 milijuna eura dobiti dao je najveći doprinos konsolidiranoj neto dobiti poduzetnika Primorsko-goranske županije, a koja je lani u toj županiji iznosila 468,6 milijuna eura, što je za 64,7 milijuna ili 16 posto više no u 2022. godini.

Iz Fine navode i rezultate Jadranskih vrata, s 14 milijuna eura dobiti, te JGL-a, čija je lanjska dobit dosegnula 13,1 milijun eura. U Primorsko-goranskoj županiji lani je poslovalo ukupno 12.679 poduzetnika sa 70,2 tisuće zaposlenih, a ostvarili su 8,4 milijarde eura prihoda.

Tankerska plovidba sa 153,1 milijun eura dobiti predvodi listu tvrtki s najvećom neto dobiti u Zadarskoj županiji, koja je lani iznosila 390,8 milijuna eura, što je 40 posto više u odnosu na 279,1 milijun eura u 2020. godini. Zadarska županija u 2023. godini je brojala 6.405 poduzetnika, koji su imali 29,1 tisuću zaposlenih i ostvarili ukupne prihode od 3,5 milijardi eura.

Sisačko-moslavačka županija s najvećim padom dobiti

Od županija s više od pet tisuća poduzetnika tu je i Osječko-baranjska, njih 6.609, koji su lani zapošljavali 44,8 tisuća radnika, imali prihode od 5,5 milijardi eura, a neto dobit od 273,7 milijuna eura, što je 12 posto manje na godišnjoj razini.

Pad neto dobiti u odnosu na 2022. godinu zabilježila je i Vukovarsko-srijemska županija, za 4,6 posto, na 174,7 milijuna eura, Karlovačka, za 7,2 posto, na 130,7 milijuna eura, Ličko-senjska, za 35,3 posto, na 63,1 milijun eura, Virovitičko-podravska, za 11,4 posto, na 41,5 milijuna eura, dok prednjači Sisačko-moslavačka županija, s padom od čak 73,6 posto, s 81,8 milijuna eura u 2022. na 21,6 milijuna eura u prošloj godini.

Iz Fine pojašnjavaju da je na ukupni rezultat sisačko-moslavačkih poduzetnika najviše utjecao rezultat Petrokemije, koja je u 2023. zabilježila gubitak od 62,8 milijuna eura, a u 2022. dobit od 10,6 milijuna eura.

Statistika pokazuje i da su prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi poduzetnici Zadarske županije, drugi su poduzetnici Ličko-senjske, a treći poduzetnici sa sjedištem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Iz Fine napominju da se izneseni prikaz poslovanja poduzetnika po županijama ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta.

15. lipanj 2024 21:05