Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine
Nije nimalo slučajno što je lista poreznih dužnika objavljena uz dan Svih svetih, kad se sjećamo preminulih. Tako je i na ‘listi srama‘ od 1446 ‘‘pacijenata njih čak 320 praktički neizlječivih – 289 ih je u stečaju, a 21 je već u terminalnoj fazi – u likvidaciji. To znači da je kod svake pete tvrtke vrlo mala vjerojatnost naplate bar dijela poreznog duga. Istini za volju, takvih je tvrtki ranijih godina bilo i više od 25 posto (svaka četvrta). Međutim, udjel tih ‘živih mrtvaca‘ u iznosu ukupnog poreznog duga tvrtki s liste srama iznosi svake godine više od 30 posto, što otvara pitanje ‘startne brzine‘ poreznika, odnosno reagiranja na prvi signal problema s naplatom. Čak i stečajni upravitelji predlažu poreznicima da, osim brzine, u postupanje više uključuju konstruktivne prijedloge – od razgovora i upozorenja do prijedloga odgode i plaćanja na rate, a ne da odmah ‘ubijaju‘ poduzetnike blokadom računa.
Efikasnost naplate poreza od prije korone do danas nije povećala. Osim toga, čini se da Porezna uprava naplaćuje poreze po taktu političkih potreba. Kako drugačije tumačiti eksploziju poreznih dugova najvećih dužnika s liste koja je objavljena prije godinu dana, četiri i pol mjeseca uoči parlamentarnih izbora?
Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci. Prvo proljetno preskakanje dogodilo se u travnju 2017., baš u vrijeme propasti Agrokora, i vrhunca politike neplaćanja od strane najveće poslovne grupacije, koja je pogađala sve dobavljače i partnere, ali i državu.
Blokada od 350 milijuna eura
Kako god, Porezna uprava u formiranju liste srama zahvaća vrlo široko. Posebno je u tom kontekstu zanimljiv slučaj Gordane Dobrijević, koja predvodi listu dužnika među fizičkim osobama sa gotovo 66,88 milijuna eura evidentiranog duga, ispred svoje majke, Mare Dobrijević, koja duguje 38,12 milijuna, a još toliko je dužna njena tvrtka D.M.G.S. trade desk, riječki j.d.o.o. kojem je direktorica Gordana Dobrijević). Dakle, ukupni dug iznosi 143,2 milijuna eura.
Gordana Dobrijević odmah je u Jutarnjem listu objasnila da ni ona ni njena majka ni njihova tvrtka nisu dužne ni euro poreza, te da je riječ o pravnim sporovima koje vodi s Carinskom upravom, a odnose se na događaje iz 2018. i na tvrtku u kojoj je tada bila članica Uprave. Doduše, i ta tvrtka, Ma.Di. trading & consulting, među tvrtkama je na visokom drugom mjestu prema poreznom dugu, koji joj je od lani narastao sa 50 tisuća eura na gotovo 29 milijuna eura. U svim ovim slučajevima riječ je o posebnim porezima i trošarinama.
Poreznici su dakle, napisali rješenje, a drugostupanjsko tijelo u Ministarstvu financija odbilo je žalbu poreznog obveznika i, kao i u većini slučajeva, potvrdilo prvo rješenje iz 2023. u kojem se spominje neplaćena trošarina na uvoz plinskog ulja od 83 milijuna eura uz kamatu od 25 milijuna (ukupno oko 108 milijuna eura). Za to vrijeme Fina je u veljači predložila pokretanje stečajnog postupka za D.M.G.S. trade desk temeljem blokade računa od početka kolovoza 2023., koja je već narasla na 350 milijuna eura. U međuvremenu je Trgovački sud zaustavio stečaj do okončanja postupka na Upravnom sudu (ročište je zakazano za sredinu prosinca).
No, ova ‘topla poduzetnička priča‘ dobila je i drugu stranu. Iz Carinske uprave tvrde da je zapravo riječ o međunarodnoj poreznoj prijevari, te da su protiv G. Dobrijević digli kaznenu prijavu zbog sumnje da je ‘sudjelovala u organizaciji lanca međunarodne porezne prijevare ispostavljanjem i ovjeravanjem fiktivne, odnosno lažne poslovne i dokumentacije o robi‘: - Proveli smo postupak poreznog nadzora u području trošarina i ustanovili da je porezni dug nastao zbog porezne/trošarinske prijevare s energentima u sklopu međunarodne kriminalne organizacije - objašnjavaju iz Carinske uprave.
Inflacija širi listu dužnika
Dok se čeka pravosudni epilog ovog slučaja, ‘lista srama‘ otkriva i neke nedvojbene činjenice. Među najvećim dužnicima malo je najvećih kompanija. Na cijeloj listi samo je pet tvrtki iz top 1000 prema prihodima. Uz Adria oil iz Kastva (s dugom od 493 tisuće kuna na 175. mjestu liste) tu su još samo Conty plus i Granolio iz Zagreba, Manšped iz Kukuljanova i Vincek iz Varaždina. Te tvrtke ne bi trebale imati problem s vraćanjem ovih dugova, jer posluju pozitivno, a i dug je neznatan u odnosu na prihode.
Osim toga, limit za ulazak na listu od 300.000 kuna (nepunih 40.000 eura) pojela je inflacija. Taj iznos iz 2012. danas bi realno vrijedio trećinu više, odnosno usporedivi limit bio bi oko 53.000 eura. Time bi se poprilično skratila ‘lista srama‘ - za 264 dužnika. Međutim, konačni iznos poreznog duga smanjio bi se samo za 12 milijuna eura - oko dva posto. Glavni problem očito je u dužnicima s vrha liste. Ostali su tu – prvenstveno među fizičkim osobama – sirovina medijima za pronalaženje javnih osoba među dužnicima.
Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. A taj dokument koji se objavljuje jednom godišnje odavno je izgubio svrhu. Uostalom, iznosi dugovanja posljednjih godina rastu, a broj tvrtki varira. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove.