Piše: Goran Gazdek
Znali smo gdje dolazimo i što nas čeka! U medijima smo već apokaliptičke slike u ratu teško oštećenih i trideset godina neobnovljenih zgrada u krugu tvornice pa opet nas obuzme jeza dok promatramo skelete iz čijih se prozora zelene grane samoniklih stabla. Takvi se prizori prostiru na 14 hektara nekadašnjeg giganta Borova u kojem je do agresije na Hrvatsku bilo zaposleno gotovo 24.000 radnika. Zbog zakonskog očuvanja kulturnog i industrijskog dobra neupotrebljive zgrade se ne smiju ukloniti, a za objekte koje nisu pod zaštitom tvrtka nema novaca za rušenje jer se bori za goli opstanak. Gledamo raslinje na vrhovima zgrada i šalimo kako se za mnoge građevine u Europskoj uniji povlači novac iz ekoloških fondova za ozelenjivanje krovova, a u Borovu se, eto, priroda sama brine za zaštitu okoliša. Ali, predsjednici Uprave Borova Gordani Odor, koja je na toj funkciji od rujna 2017. godine, nije do šale.
- Povratkom u Vukovar 1997. godine Borovo proživljava teške dane. Devastirani objekti i oprema, sudski sporovi s radnicima i dobavljačima za prijeratni dug ne dostupna imovina u Srbiji, Makedoniji i BiH. Devastirani objekti u tvorničkom dvorištu su i dalje teret razvijanju Borova i potencijalna opasnost za obnovljenu imovinu i djelatnike Borova - kaže nam gospođa Odor.
Kao stipendistica Borova cijeli je radni vijek provela u tvornici koja je nekada proizvodila 20 milijuna pari obuće, 30.000 tona pneumatika i drugih gumarskih proizvoda. Bio je to grad u gradu, sjetit će se danas tih uspjeha i vremena kada je Borovo bio pokretač cijelog Vukovarskog kraja, ali svjesna da takvog Borova više neće i ne treba biti.
Danas u dva pogona proizvodni kapacitet doseže do milijun pari kožne te gumene i gumeno-platnene obuče. Ukupno je zaposleno 600 radnika, 400 u tvornici, 200 u maloprodajnom lancu trgovinama širom Hrvatske.
Po riječima Gordane Odor obveze iz predstečajne nagodbe 2012. godine nisu ispunjene pa je Borovu zaprijetio stečaj, krizna situacija riješila se prodajom neoperativne imovine društva, čime je osigurana likvidnost za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima i financijskim institucijama.
- U 2020. smo bili zatvoreni dva mjeseca zbog pandemije COVID-19, a 70 posto prihoda dolazi iz maloprodaje. Zbog zatvorenih trgovina u jednom danu se presjekao priliv novaca potrebnih za likvidnost društva. Iznad vode održala nas je brza reakcija Vlade o sufinanciranja plaće. Prve pandemijske godine imali smo 6,8 milijuna kuna gubitka, a prošle 5,8. No, ebitda nam je bila pozitivna i u jednoj i drugoj godini - objašnjava direktorica Odor.
Naglašava kako se društvo se trenutno nalazi u složenoj situaciji koja zahtjeva kvalitetnu i učinkovitu provedbu pripreme restrukturiranja i samog restrukturiranja uz osiguranje tekućeg financiranja proizvodne djelatnosti društva.
- Imamo strateške interese društva da kroz povećanje udjela prodaje preko sektora veleprodaje u ukupnim prihodima društva s naglaskom na užu specijalizaciju u proizvodnji gumene i kožne obuće, čime bi se smanjio modni kožni asortiman u ukupnoj zastupljenosti proizvodnje. Povećanje veleprodaje vidimo kroz prisutnost na specijaliziranim sajmovima obuće, ulaganjem u tehnologiju i proizvodnu opremu - kaže nam.
Pitamo našu sugovornicu kako vidi Borovo u narednih pet godina i što donosi novi Plana restrukturiranja koji je trenutno u izradi.
- Društvo Borovo d.d. u suradnji s konzultantskom kućom KPMG Croatia završilo je drugu fazu Plana restrukturiranja a u cilju dugoročno održivog modela poslovanja društva. Trenutno čekamo suglasnost Ministarstva Gospodarstva i Ministarstva Financija na predloženi model. Planom je predviđeno da društvo vlastitim sredstvima iz prodaje neoperativne imovine te priljevima iz operativnog poslovanja financira troškove restrukturiranja. Planom se predviđaju troškovi optimizacije maloprodajne mreže, tržišnog asortimana, organizacijske strukture, prodajnih kanala kao i potrebni obrtni kapital.
Ukoliko dobijemo suglasnost za provođenje plana od vlasnika te navedenih ministarstava vjerujem da će Borovo ostvariti svoj cilj te postati dugoročno samoodrživo, a u tom slučaju izvjesno je i pronalazak strateškog partera u budućnosti – objašnjava nam.
Ukoliko plan restrukturiranja ne prođe, Borovo neće biti u situaciji da pronađe strateškog partnera koji bi ga dokapitalizirao. Ratna šteta od 2,4 milijarde kuna te nedostupna imovina u Srbiji i BiH čini pronalazak strateškog partnera nemogućim.
- Vjerujem da će vlasnik društva imati sluha te da će Borovo kao najveći poslodavac Grada Vukovara dobiti šansu da pod istim uvjetima kao i tvrtke koje ne nose teret prošlosti dokaže svoju sposobnost na tržištu – zaključuje naša sugovornica.