Piše: Zvjezdana Blažić, Smarter
Ravni kotari prostrano je i plodno ruralno područje poznato po uzgoju mediteranskih kultura. Plodne flišne udoline s poljima i isušenim blatima smjenjuju se s krškim obilježjima brežuljkastog krajolika. Ravni kotari su najplodniji dio dalmatinskog primorja. Oko Zemunika, Galovca, Smilčića, Stankovaca, Benkovca, Polače, Raštevića, Poličnika, Škabrnje, Nadina i drugih brojnih naselja razvijena je poljoprivreda.
Zahvaljujući plodnom tlu i vodama koje daju mogućnost navodnjavanja, moguć je uzgoj raznih kultura, pa je to područje oduvijek bilo poznato po proizvodnji, posebice voća, povrća i, naravno, vinove loze. Sjeverni dio Ravnih kotara, prema Novigradskom zaljevu i Velebitskom kanalu, krševitiji je i izloženiji jakoj velebitskoj buri koja zimi zna uzrokovati štete u poljoprivredi. Glavne grane proizvodnje u Ravnim kotarima su vinogradarstvo, maslinarstvo i voćarstvo te stočarstvo koje više gravitira prema području Bukovice.
Benkovačko područje obuhvaća preko 64 posto prostora Ravnih kotara (360 od ukupno 562km2) koje predstavlja najznačajniji poljoprivredni resurs Zadarske županije te ima idealne klimatske uvjete za dulju vegetaciju i proizvodnju zimskog povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru.
Prema podacima iz ARKOD baze podataka, na benkovačkom području koristi se 6.050 ha poljoprivrednog i ostalog zemljišta. Dominantna svrha korištenja su krški pašnjaci koji u ukupnim površinama sudjeluju preko 20 posto, zatim slijede oranice i livade, a tek nakon toga vinogradi, maslinici i nasadi voćnih vrsta koji svaki čine nešto preko 10 posto ukupnih površina.
Na 56 tisuća hektara na području Zadarske i manjim dijelom Šibensko-kninske županije poljoprivredni proizvođači tražili su potpore od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 12.185 hektara, a čak 64 posto od te površine otpada na pašnjake i livade.
Glavni problem usitnjenost parcela
Iz ove strukture jako dobro se vidi da osim nekoliko proizvođača nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima. Prosječna veličina parcele je vrlo mala i iznosi manje od 0,5 ha. Ovakva usitnjenost parcela predstavlja glavnu prepreku održivosti OPG-ova i razvoju poljoprivrede na ovom području.
Za poljoprivrednu proizvodnju ovog kraja je nužna dostupnost vode i navodnjavanje, ali i sustavi odvodnje suvišnih voda. To je posebice bitno za voćarsku, ali i povrtlarsku proizvodnju koja predstavlja važnu gospodarsku granu i ima široke mogućnosti za daljnji razvoj. Problem je međutim potreba za dodatnom vodom za navodnjavanje, koji se počeo rješavati izgradnjom akumulacijskih jezera kao što je akumulacija Vlačine (930.000 m3).
Polje Gornja Baštica, bogato kvalitetnim poljoprivrednim tlom, najviše se koristilo za uzgoj voćnjaka i vinograda. Ukupna površina melioriranog područja je 440 hektara i ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede.
Polje Smilčić je smješteno između mjesta Biljane Donje i Smilčića. Karakterizira ga kvalitetno poljoprivredno zemljište koje se koristi poglavito za uzgoj voćnjaka, površine 100 hektara. Polje se danas u potpunosti obrađuje. Sustav za navodnjavanje je tijekom rata stradao. Izgrađen je novi sustav navodnjavanja Baštica II., koji pokriva Smilčić i Lišansko polje.
Nadinsko blato zauzima 450 hektara kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta dobivenog izgradnjom odvodnog sustava Nadin-Polača-Vrana. Područje je najpogodnije za uzgoj vinove loze koja je i jedina prisutna kultura, iako je danas oko 20 posto vinograda zapušteno.
Benkovačko polje bruto površine 728 hektara prekriveno je poljoprivrednim zemljištem, ali nije obuhvaćeno kvalitetnim sustavima odvodnje i navodnjavanja.
Kraško polje Pristeg-Stankovci proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini preko 8,5 km, a okružuju ga kraški brdski masivi. Polje je prekriveno poljoprivrednim zemljištem ukupne površine 520 hektara. Polje se djelomično obrađuje, jer nije do kraja riješeno pitanje odvodnje i navodnjavanje.
Mali broj zaposlenih
Agrarnu strukturu benkovačkog područja karakterizira usitnjenost parcela i rascjepkanost posjeda, ali i dijelom neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje predstavlja veliki potencijal, ali je potrebno riješiti imovinsko pravne odnose, okrupniti parcele i zemljišne posjede te završiti planirane melioracijske projekte.
Poljoprivreda na području Ravnih kotara nije razvijena unatoč velikom poljoprivrednom potencijalu i postojanju nekoliko većih kvalitetnih poljoprivrednih poduzeća, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te generira relativno mali broj zaposlenih i relativno skromnu proizvodnju voćarstva, povrtlarstva, vinogradarstva za koje postoji velika tržišna mogućnost plasmana za povećanu potražnju tijekom turističke sezone, ali i za potrebe većih gradskih središta, od Zadra i Šibenika, do Zagreba.
Veliki je potencijali za razvoj ruralnog turizma kao dodatne ili primarne djelatnosti malih seoskih domaćinstava. Preduvjet takvom razvoju predstavlja osvješćivanje o mogućnostima, udruživanje proizvođača radi zajedničkog korištenja resursa (kroz primjerice kratke lance opskrbe) i zajedničke ponude proizvoda prvenstveno prema lokalnom tržištu, što otvara mogućnost za cjenovno konkurentnije proizvode, finalni proizvodi veće dodane vrijednosti, jačanje promocije, ali i napori na privlačenju mladih u poljoprivredu.