U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju porasla 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 2,9 posto.
Tako je potrošnja u maloprodaji na godišnjoj razini porasla četvrti mjesec zaredom, i to brže nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 2,2 posto.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 1,2 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U prvih sedam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u srpnju ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.
U utorak je DZS objavio da je u drugom tromjesečju ove godine BDP porastao 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju, no to je već 10. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
- Na nastavak solidne potražnje upućivali su i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, gdje je zabilježen nastavak rasta vrijednosti izdanih računa. Osim i dalje razmjerno visokim rastom cijena, snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta vrijednosti fiskalnih računa podržane su zasigurno i turističkom potrošnjom. Promatrano na godišnjoj razini, u istom smjeru djelovalo je i poboljšanje potrošačkog optimizma, dok je na mjesečnoj razini zabilježeno blago pogoršanje istog. Pogoršanje optimizma u odnosu na lipanj, uz skromnu stopu rasta maloprodaje na mjesečnoj razini, ukazuje na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti - ističu analitičari Raiffeisen banke.
Postojana inflacija i ekonomska neizvjesnost
Na mjesečnoj razini promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao je za realnih 0,5 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježio pad od 2,9 posto.
Prema izvornim indeksima nominalan promet veći je za 12,3 posto u odnosu na srpanj 2022., a najsnažniji rast zabilježen je u trgovačkoj struci Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi, s porastom prometa od 44,3 posto i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,3 posto.
S rastom od 15,2 posto godišnje i udjelom u ukupnom prometu od 40,3 posto, trgovačka struka Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama imala je najveći utjecaj na ukupan indeks (6,1 posto). Rast prometa na godišnjoj i mjesečnoj razini zabilježen je u devet trgovačkih struka, a u dvije trgovačke struke zabilježen je pad.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do srpnja, prosječna realna stopa rasta u iznosila je 1,9 posto (kalendarski prilagođeni podaci).
- Nastavak povoljnih trendova na početku druge polovice 2023. zasigurno odražava popuštanje inflatornih pritisaka, povoljna kretanja u turizmu u središnjem dijelu turističke sezone (srpanj) i rast nominalnih, ali i realnih plaća te i dalje snažno tržište rada. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji - zaključuju RBA analitičari.