Ministar financija Marko Primorac izjavio je u petak da razlozi ‘sporijeg spuštanja‘ inflacije u Hrvatskoj u odnosu na druge članice eurozone leže u velikim viškovima likvidnosti na tržištu, kao i u gospodarskom rastu, koji je u Hrvatskoj značajno veći.
– Izuzetno nam je drago da se nastavlja trend usporavanja inflatornih pritisaka. ‘De facto‘, od studenog 2022. godine smo bilježili kontinuirano smanjenje inflatornih pritisaka, uz iznimak lanjskog kolovoza. Naravno, trenutna stopa inflacije još uvijek ‘nije nezabrinjavajuća‘ i bili bi sretni kada bi se ona usporila na otprilike dva posto, čemu se i teži – izjavio je Primorac nakon potpisivanja Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB) za projekt ‘Revitalizacija željezničkog sustava‘.
Podsjetio je na prognoze Europske komisije po kojima bi inflacija u Hrvatskoj u 2024. mogla iznositi nešto više o tih dva posto, izrazivši nadu da će se te projekcije ostvariti.
Upitan može li se biti zadovoljan brzinom usporavanja inflacije kada se uspoređujemo s drugim zemljama EU-a, Primorac je rekao da bi svi bili zadovoljni kada bi ubrzanje pada inflacije bilo i značajnije. No, napomenuo je da su još uvijek prisutni izazovi, između ostalog, u vidu geopolitičkih i geoekonomskih okolnosti.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome koje su hrvatske specifičnosti pa da inflacija nije na razinama većine drugih zemalja eurozone, Primorac je podsjetio da je ulaskom u eurozonu bankama spuštena stopa obvezne pričuve s devet na jedan posto, što je rezultiralo pojavom značajnih viškova likvidnosti u hrvatskom financijskom sustavu.
– Što je više likvidnosti u sustavu, to je veća potrošnja i onda su veći inflatorni pritisci, odnosno teže se boriti s inflatornim pritiscima – pojasnio je ministar.
Nadalje, kada je riječ o podizanju ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, po Primorčevim riječima taj kamatni prijenos u Hrvatskoj ‘nije funkcionirao‘, pri čemu je podsjetio da je zbog toga građanima dana mogućnost upisa trezorskih zapisa i narodnih obveznica.
Drugi ključni moment specifičan za Hrvatsku je to što ima značajan gospodarski rast, među najvećima u Uniji i eurozoni, istaknuo je ministar.
Gospodarski rast između ostalog čine investicije, državna i privatna potrošnja, pa stoga i tu postoje poveznice s inflatornim pritiscima.
– Ako imate značajnu razinu gospodarskog rasta, to znači da potrošnja (...) također omogućava zadržavanje cijena na povećanim razinama ili čak povećavanje cijena – pojasnio je Primorac.
Izdvojio je građevinski sektor kao primjer onoga u kojem su se cijene proizvoda i usluga kontinuirano povećavale, a koje su ‘gospodarski akteri‘ prihvaćali. U suprotnom, da ih nisu prihvaćali, tada bi se i cijene morale postupno spuštati, argumentira Primorac.
Izjavio je da treba ‘fino balansirati‘ između pojedinih ekonomskih varijabli, podsjetivši da u kontekstu prijenosa kamatnih stopa u EU postoji strah od recesije. Naime, kako je naveo Primorac, kamatne stope se povećavaju s ciljem smanjivanja inflatornih pritisaka, no njihovim rastom se smanjuje i kreditna aktivnost, potražnja i investicije, što može rezultirati i recesijom, Neke zemlje, koje su Hrvatskoj značajni vanjskotrgovinski partneri, tako su već završile u tehničkoj recesiji (Njemačka, op.a.), zaključio je ministar.
Državni zavod za statisiku u četvrtak je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u siječnju stopa inflacije iznosila 4,1 posto, što je najniža stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto.
Prema prvoj procjeni Eurostata, pak, godišnja stopa inflacije u siječnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, dok je u cijeloj eurozoni prosječna stopa inflacije istodobno iznosila 2,8 posto. Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske imala je samo Estonija, pet posto.