Izbor između snižavanja stope gospodarskog rasta i snižavanja stope inflacije trenutno je najveći izazov s kojim se hrvatska Vlada suočava, istaknuo je na danas održavnom njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu Marko Primorac, ministar financija, objasnivši pritom da to nije dilema na razini Hrvatske već se s njom bore i vlade drugih zemalja.
- Kreatori ekonomske politike na globalnoj razini suočavaju se s tom dilemom. Središnje banke diljem svijeta za smanjenje inflacije povećavaju kamatne stope, onosno poskupljuju novac. Međutim, smanjenje potrošnje utječe i na smanjenje gospodarskog rasta i zato je teško pogoditi pravu mjeru - da se inflacija snizi, ali da to ne donese recesiju, što je moguće ako agresivno povećavate kamatne stope. Pred Vladom je izazov pronaći taj balans i kako reagirati. No mislim da globalno idemo u dobrom smjeru jer se inflacija smanjuje - objasnio je ministar Primorac.
S druge strane, ekspanzivne mjere fiskalne politike mogu djelovati suprotno, odnosno povećati dodatnu potražnju, stoga mjere fiskalne i monetarne politike mogu biti kontradiktorne.
- Vlade nekih drugih država, poput ‘helikopterskog novca‘, su poticale inflaciju. Mi smo s ciljanim mjerama pomagali građanima, da očuvamo njihovu kupovnu moć, ali da ne utječemo na povećanje stopa inflacije, jer ako se to dogodi središnje banke opet podižu kamatne stope i to je začarani krug - napomenuo je Primorac.
Nedostatak radne snage kao najveći rizik
No najveći rizik za poslovanje hrvatskih poduzetnika, kako je istaknuto na forumu, prvenstveno je nedostatak radne snage, pa tek onda rast cijena energenata. Primorac je stoga objasnio da rasterećenje plaća u obliku objedinjavanja prireza i poreza na dohodak najavljuju za iduću godinu, kada se očekuje usporavanje gospodarstva te kada se inflacija smanji.
Što se tiče investicija, rekao je Primorac, Njemačka je do sada investirala značajno u Hrvatsku, a posebno vesele investicije u smjeru poboljšanja inovativnosti i produktivnosti.
Prošle godine izvoz hrvatskih proizvoda i usluga na tržište Njemačke iznosio je 2,6 milijardi eura, dok je 5,2 milijarde eura bio vrijedan uvoz iz Njemačke, što je ukupno gotovo osam milijardi eura trgovinske razmjene između Hrvatske i Njemačke, a time je Njemačka i dalje jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, istaknuto je na forumu.
Marjan Vučak, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK), organizatora foruma, te ujedno i izvršni direktor Megglea CEE, rekao je da postoji povećani interes njemačkih investitora za Hrvatsku, no poslovna partnerstva nisu samo ulaganja. Ključno je, rekao je Vučak, uključiti sve dionike u taj proces, pa tako i ministarstva i akademsku zajednicu, kako bi se ostvario napredak. S više od 340 članica, AHK je najveća bilateralna poslovna organizacija u Hrvatskoj te ove godine obilježava 20 godina od osnutka.
Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Christian Hellbach i Franziska Brantner, državna tajnica Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime Njemačke, istaknuli su da veliki je potencijal u hrvatsko-njemačkoj suradnji na području obnovljivih izvora energije, a Hellbach, pak, Hrvatsku vidi kao jednu od najvažnijih energetskih točaka ovog dijela Europe.
Tijekom panel rasprave koja se povela, Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora poslovne održivosti i zelene tranzicije u Podravci, Njemačku je navela kao jedno od najvažnijih tržišta Podravke, budući da je Podravkina Vegeta najprodavaniji začin u toj zemlji gdje surađuju s najvažnijim trgovcima u veleprodaji.
- Zadovoljni smo rezultatina na njemačkom tržištu. Zapadna tržišta prepoznaju orijentaciju Podravke prema održivosti i zdravoj prehrani, a i potrošači to sve više traže. Taj smjer će nam pomoći u boljem pozicioniraju na njemačkom tržištu - rekla je Mikuš Žigman.
Povratak iz Njemačke u Hrvatsku?
Njemačka je useljenička zemlja, dok je Hrvatska iseljenička. Na pitanje hoće li Hrvatska preokrenuti te trendove Boris Miljavac, direktor Siemens Energyja, odlučno je odgovorio da hoće. Međutim, do tog cilja nas dijeli povećanje životnog standarda i ispunjavanje gospodarskog potencijala, a energetika je tu ključna, smatra Miljavac.
- Ulaskom Hrvatske u EU bio je očekivan niz iseljavanja. S ulaskom u eurozonu i Schenge, u 80 natječaja za posao koje smo primili pokazalo se da je desetak prijava došlo od Hrvata koji su otišli u inozemstvo i žele se vratiti. Hrvatska je fantastična zemlja za život, vrlo je sigurna i smatram da možemo ostvariti solidan balans između poslovnog i privatnog života - naveo je Miljavac.
No, potrebna nam je i reforma obrazovnog sustava koji će pomoći tržištu koje se suočava s nedostatkom radne snage, dodao je Zoran Uranjek, član Uprave tvrtke Harburg Freudenberger Belišće.
- Neki ljudi su se počeli vraćati, realni sektor povećao plaće, pa tako i mi. Ljudi koji su otišli uspoređuju svoje plaće s onima u Hrvatskoj, neki su se počeli vraćati, ali to još nije to - rekao je Uranjek.
Zbog toga su u Belišću morati posegnuti za radnom snagom iz Uzbekistana, Ažerbajdžana i Moldavije, a u pregovorima su s radnicima iz Indije i Pakistana. U Podravci trenutno radi 30-ak stranih zaposlenika, iz Nepala, Tanzanije i s Filipina.
- Bez obzira na uvjete koji im se pružaju, oni nemaju tu vrstu lojalnosti kao lokalni radnici. Ako im se ponudi bolji posao, nemaju problem otići - napomenula je Mikuš Žigman.