Biznis i politika
StoryEditor

Problemi i rješenja logističkog sektora: Nema napretka bez novih investicija

02. Srpanj 2023.
Logistički sektor još se nije oporavio od problema koje su izazvali poremećaji u dobavnim lancima, mora se i dalje boriti s inflacijom, posljedicama rata u Ukrajini, nedostatkom radne snage, a mora se upustiti i u nove investicije kako bi spremno dočekao najavljeno veliko povećanje prometa. Opstanak se predviđa samo onima koji će biti brži, fleksibilnilniji i aktivni

Nagle promjene uvjeta poslovanja na logističkom tržištu koje su se u sektoru prometa i špedicije dogodile u posljednje tri godine zahtijevale su brzu prilagodbu golemu povećanju cijena prijevoza, preopterećenju i pucanju dobavnih lanaca, rastućoj inflaciji, ratu u Ukrajini i nedostatku vozača. Iako se dobavni lanci sada stabiliziraju i cijene padaju, inflacija još nije obuzdana, ratu u Ukrajini ne nazire se kraj, a prema analizama globalnog tržišta, idućih godina očekuje se veliko povećanje robne razmjene između Europe i Azije, što će zahtijevati i nove investicije u logistički sektor. Pritom i klijenti i korisnici očekuju vrhunsku i cjenovno prihvatljivu uslugu, što dodatno otežava poslovanje pružateljima usluge u transportu.

– U protekle tri godine dogodio se znatan zaokret u modela poslovanja u transportu i logistici na globalnoj razini, posebice na našem regionalnom tržištu, orijentiranom na terete koji prolaze kroz riječku luku. Naime, prije pandemije vladao je trend dezinvestiranja i smanjenja kapitalnih investicija u logistiku te preusmjeravanja novca u digitalizaciju sustava, koja jamči transparentnost procesa u prijevozu i logistici.

Međutim, nekim logističarima​ takav je trend donio negativne efekte u kriznim situacijama u kojima je potražnja za transportnim sredstvima, skladišnim uslugama i infrastrukturom postigla razinu na kojoj se opskrbni lanci prekidaju pod pritiskom potražnje. Stoga danas svjedočimo prilično živoj investicijskoj klimi u logistici: gradnji novih skladišta u Rijeci i Zagrebu te popunjenim knjigama narudžbi za nove pomorske, željezničke i cestovne transportne kapacitete. Danas racionalno poslovanje obilježava ulaganje u održivo poslovanje izravnim ulaganjima u logističku infrastrukturu – kaže član Uprave Manšpeda Tomislav Bagarić.

Cijene idu gore-dolje

Prema njegovim riječima, poremećaji u globalnim opskrbnim lancima istaknuli su tvrtke s visokom fleksibilnošću u prilagođavanju novim tržištima i navikama potrošača te sposobnošću nabave potrebnih sirovina, poluproizvoda ili robe. Takav način razmišljanja preslikava se i na sektor transporta i logistike, koji sad zahtijeva brže, fleksibilnije i aktivne pružatelje usluga.

– Promatraju li se samo protekle dvije godine, svjedočili smo potražnji za pomorskim prijevozom iz Azije koji je rezultirao skokom cijena većim od 900 posto i ponovnim padom cijena razine iz 2019. I cestovni prijevoz doživio je rast cijene pogonskoga goriva te krizu nedostatka vozača, čijem ćemo vrhuncu ćemo uskoro tek svjedočiti – ističe Bagarić i poručuje da planiranje opskrbnih lanaca traži fleksibilnije i manevarski sposobnije, odnosno aktivnije logističare koji će imati rješenje za sve modalitete prijevoza bez obzira na kojem se transportnom pravcu angažiraju.

Prema riječima glavnog direktora DPD-a za Hrvatsku i Sloveniju Igora Jakovljevića, zbog makroekonomske situacije u Europi koju je prouzročio rat u Ukrajini te inflacije proizišle iz te situacije, koja je dodatno izražena u Hrvatskoj zbog prelaska na novu valutu, kupci su postali obzirniji prema cijenama nego što su bili prije.

– Zato pošiljatelji, ali i krajnji primatelji očekuju da i cijena usluge logistike bude što niža, što je opet iz naše perspektive teško ostvarivo s obzirom na povišenje cijene zakupa skladišnih prostora, potrebna ulaganja u infrastrukturu, ali i ulaganja u zaposlenike – objašnjava Jakovljević, koji ističe da se mijenjaju želje i potrebe korisnika i klijenata.

Kupci žele pouzdanu uslugu s unaprijed poznatim rokom isporuke. Do prije nekoliko godina vrijeme dostave primatelju bilo je nepoznato, a sada s pomoću DPD-ove usluge Predict ​ima jednosatni vremenski okvir i tako dobiva informaciju kad se točno očekuje dostava paketa na njegovu adresu.

Potrebni digitalni alati

– Svjedočimo svijetu koji se neprestano mijenja. Kad pogledamo nekoliko godina unatrag, globalno tržište e-trgovine doživjelo je golemu promjenu. Nakon desetljeća postojana rasta zdravstvena kriza bila je prijelomni trenutak za cijelu industriju. Potrošači su počeli kombinirati tradicionalne i online mogućnosti kupnje koje najbolje odgovaraju njihovu ukusu i preferencijama. Zato je važno dobro shvatiti želje i potrebe korisnika, bilo onih kojih primaju pakete bilo onih koji ih šalju – kaže Jakovljević i dodaje da treba iskoristiti mogućnosti informatičkih alata za optimizaciju procesa, koja je ključna u DPD-u jer se s pomoću mikrozona (jedinica dostave neovisnih o poštanskom broju) i geokodiranja adresa može realizirati najbolji plan dostavne rute, k tome toliko individualiziran da svaki primatelj zna kad može očekivati svoj paket.

– Neometanu isporuku osiguravaju i IT alati koji u stvarnom vremenu uočavaju kašnjenja planirane isporuke i prosljeđuju informacije o tome odjelu logističkih koordinatora. Tako kontrolori kvalitete dostave uvijek imaju najnovije informacije o tome gdje nastaju problemi s isporukom, dostupne su u stvarnom vremenu, te ih mogu otkloniti tijekom isporuke paketa – objašnjava Jakovljević.

Također tvrdi da su inovacije i nove tehnologije ključne u mnogim područjima logističke industrije, bilo kao algoritmi za optimizaciju ruta, alternativne energije za dostavne flote, uređaji za podršku, osnaživanje skladišnog osoblja bilo kao najbolji alati za iskustvo brige o korisnicima.

– Iznimno je važno imati pravodobne i točne informacije pri optimizaciji postupaka, posebice kad je riječ o povezivanju podataka o paketu, prijašnjih dostavnih obrazaca, ali i očekivanih scenarija dostave. Sve to sadržano je u sofisticiranom IT alatu koji izračunava najbolje rute u svakodnevnoj dostavi. S pomoću takvih alata planirane dostavne rute dostave svakodnevno se pomiču, optimiraju i dinamički prilagođavaju broju primatelja i broju paketa. U DPD-u imamo aplikaciju myDPD u kojoj primatelj paketa uvijek može pratiti status paketa i aktivno upravljati promjenama u načinu dostave: promijeniti datum/adresu dostave, odabrati alternativo mjesto dostave – lokaciju preuzimanja paketa, paketomat ili sigurno mjesto. Za pošiljatelje smo kreirali portal myDPD Business kako bi u bilo kojem trenutku mogli intervenirati i upravljati svojim paketima. K tome mogu preuzimati razna izvješća o kvaliteti dostave, upravljati povratima ili samostalno preuzimati potvrde o isporučenim paketima – objašnjava Jakovljević.

Vlakovi bi pomogli

Potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj naglašava nekoliko golemih izazova s kojima se suočava hrvatski sektor transporta, špedicije i logistike. Povezani su s opskrbnim lancima, troškovima prijevoza, prilagodbom na nove sustave carinskog poslovanja i vladanjem zakona ponude i potražnje, čemu uz klimatske promjene kumuje i razmještena proizvodnja dijelova potrebnih za izradu gotovih proizvoda bez obzira na to o kojoj je vrsti riječ.

Osim toga, u Hrvatskoj postoji i problem načina prijevoza tereta: više od 60 posto tereta prevozi se cestom, što Hrvatsku u odnosu na ostale države Europe stavlja u nezavidan položaj jer zagušuje prometnice; slabije su protočne. Što se tiče željezničkog prometa i povezanosti Hrvatske s ostalim zemljama, iznimno je važno što su u travnju 2023. prihvaćeni predloženi amandmani TEN-T mreže kojima će se, budu li izglasani potkraj godine, Hrvatska službeno smjestiti na koridor Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje i Baltičko-jadranski koridor te pozicionirati na ukupno četiri transeuropska koridora.

To bi pridonijelo gradnji željezničke dionice Zagreb – Maribor – Graz te znatno skratilo putovanja prema Austriji, bilo putnika bilo robe, a dodatno produženje Mediteranskog koridora od Rijeke do Splita oživilo bi ličku prugu. Međutim, jedan od gorućih problema sektora transporta, logistike i špedicije nedostatak je radne snage, koji bi mogao postati još izraženiji.

– Nastavi li se trend iseljavanja mladih ljudi iz države, u skorijoj budućnosti, bez obzira na to koliko država uložila u infrastrukturu i digitalizaciju radnih procesa, može se očekivati da neće imati tko održavati strojeve, vozila i infrastrukturu te prevoziti dobra – kaže Čagalj i dodaje da je teško predvidjeti kretanja u sektoru prometa budućnosti, posebno uzmu li se u obzir posljednje dvije godine koje su pokazale kako pandemije, elementarne nepogodne ili sukobi među državama iznenada mogu promijeniti način i potrebe poslovanja, zbog čega treba osigurati brzu prilagodbu novim situacijama.

Presudni su – ljudi

– Prema analizama globalnog tržišta, u sljedećih sedam godina očekuje se povećanje robne razmjene između Europe i Azije od dva do tri puta, ali i problem sa smještajnim kapacitetima. Zato treba razmišljati o gradnji logističkih centara i centara za robu dodane vrijednosti, kojih u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje Europske unije posebno nedostaje jer se u takvim centrima, osim što se stvara dodana vrijednost robe, gospodarstvenicima i cjelokupnom gospodarstvu stvaraju i dodatni prihodi – kaže Čagalj, koji također naglašava važnost ulaganja u multimodalne platforme i razvoj integriranoga prometnog sustava zbog potrebe za digitalizacijom i pametnim tehnologijama kojima bi se pratile sve vrste kretanja dobara, ali i putnika. 

22. studeni 2024 12:20