Ako se po jutru dan poznaje, kako kažu naši stari, onda će i ova godina biti uspješna za kompaniju Kanaan iz Donjeg Miholjca. Potkraj veljače njezin vlasnik i direktor Zvonko Popović u organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA proglašen je menadžerom 2022. godine u kategoriji srednjih poduzeća, a kompanija je napravila novi iskorak na 227 milijardi dolara vrijedna svjetska tržišta čipsa, flipsa i drugih grickalica potpisujući ugovor s drugim najvećim trgovačkim lancem u svijetu Costcom. Dobro je počelo, kažemo, no izazovi tu ne prestaju.
Popović nije odgovorio na naš upit niti se javljao na telefon, a s obzirom na to da se do sada najčešće javljao na Liderove pozive, pretpostavljamo da je bio zauzet poslovnim obvezama. Ipak, neslužbeno smo doznali da je Kanaan u postupku nabave novih strojeva iz Nizozemske koji će mu služiti za proizvodnju snacka od povrća. Riječ je inače o projektu vrijednom 1,44 milijuna eura (10,8 milijuna kuna), a prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iz EU fondova su 1,16 milijuna eura (8,7 milijuna kuna), pri čemu će iz EU-a Kanaan povući 693 tisuće eura (5,2 milijuna kuna). Proizvodit će se inovativni zdraviji snackovi od leće i slanutka s niskom kalorijskom vrijednosti i visokim izvorom proteina različitih okusa.
Kontinuirano ulaganje
Kako je navedeno na službenoj stranici kompanije, zbog spomenuta dva proizvoda očekuje se u 2025. 25-postotno povećanje prihoda od prodaje i izvoza (u kompaniji imaju velika očekivanja za ta dva proizvoda na stranim tržištima) u odnosu na 2021., a zbog tih novosti uvest će se i nova organizacijska jedinica.
– Kanaan ima dosta jaku konkurenciju i u Hrvatskoj i na stranim tržištima. Zbog toga je mnogo ulagao u nove strojeve, generalno u tehnologiju – govori nam stručnjak za prehrambenu industriju koji je želio ostati anoniman.
I zaista, otkad u Lideru pratimo Kanaan, s vremena na vrijeme pisali smo o tome da je kompanija uložila u nove strojeve. Nikola Nikšić, Liderov analitičar i vlasnik konzultantske tvrtke Konter, koji je analizirao poslovanje Kanaana (bez podataka za prošlu godinu), navodi da je od 2017. do 2021. u dugotrajnu imovinu, većinom u postrojenja i opremu, uloženo 11,1 milijun eura (83,3 milijuna kuna), prosječno 2,2 milijuna eura (16,5 milijuna kuna) na godinu. To kontinuirano ulaganje dovelo je do rasta, kako ga Nikšić naziva, ‘plemenitog‘ troška amortizacije prosječno 26,9 posto na godinu. Primjerice, trošak amortizacije u 2017. iznosio je 991 tisuću eura (7,4 milijuna kuna), da bi u 2021. narastao na 2,5 milijuna eura (18,8 milijuna kuna).
Kako neslužbeno doznajemo od našeg sugovornika koji je nedavno razgovarao s Popovićem, kompanija iz Donjeg Miholjca okreće se premium proizvodima i planira težište prodaje još više prebaciti na izvoz.
Okretanje prema premium proizvodima nadogradnja je na dosadašnje poslovanje, smatra stručnjak za prehrambenu industriju koji je želio ostati anoniman. Kanaan je inače prepoznatljiv, veli sugovornik, i po proizvodnji robnih marki za velike trgovačke lance. Popović je odavno prepoznao tu nišu jer je shvatio da će se tako bolje pozicionirati na tržištu, da bi danas, kaže sugovornik, dostigao moć ravnopravnoga poslovnog partnera trgovačkim lancima, čime se mnoge kompanije još uvijek ne mogu pohvaliti.
U Costco je Kanaan ušao preko jednog kupca za kojeg proizvodi robnu marku, već ima narudžbe za Meksiko, a do kraja godine očekuje se i plasman premium proizvoda u SAD, Južnu Koreju, Australiju i na Novi Zeland. Inače, proizvode izvozi u sve zemlje regije te u Mađarsku, Slovačku, Italiju, Veliku Britaniju, Litvu, Dansku i Francusku. Međutim, da ne ide sve po loju, govori nam jedan od sugovornika.
– Iako Kanaan ima zaista potencijal za rast, veliki je problem za tu kompaniju što nigdje ne može dobiti zemlju za proizvodnju posebne vrste krumpira kao sirovine za svoje proizvode, čak ni u Donjemu Miholjcu. Zbog toga većinu sirovine uvozi, uglavnom iz Mađarske – napominje sugovornik.
Rashodi pretekli prihode
Drugi je problem rast troškova koji pogađa sve kompanije, a jedan od njih je i povećanje nabavne cijene krumpira u prošloj godini. Rast cijene uzrokovan je lošijom kvalitetom zbog klimatskih promjena, zbog čega ga je u ponudi bilo manje nego ranije. Drugi je razlog rast troškova uzgoja krumpira, što je također natjeralo Kanaanove dobavljače da povise cijene. Taj i rast drugih troškova u Kanaanu zadnjih godina odrazili su se na smanjenje rentabilnosti, uočava Nikšić. Naime, gledajući razdoblje 2017. – 2021. prosječni godišnji rast prihoda iznosio je 12,7 posto, a rashodi su rasli 14,3 posto. No zapravo je 2021. ta u kojoj su troškovi znatno rasli (15,6 posto u odnosu na 2020.), a u istom razdoblju prihod je rastao 10,9 posto.
– Troškovi sirovina u pet godina prosječno su rasli 13 posto, gotovo identično rastu prihoda od prodaje, koji su prosječno rasli 12,1 posto. Iz toga možemo zaključiti da se na toj poziciji troška dogodio samo manji poremećaj na Kanaanovu štetu. Konkretnije, rast rashoda veći od rasta prihoda logično se negativno reflektirao na rentabilnost poslovanja i na kontinuirani pad svih profitnih marži kao što su EBITDA, EBIT, bruto i neto marža. No bez većeg utjecaja na pokazatelje likvidnosti, aktivnosti, zaduženosti i financijske stabilnosti – navodi Nikšić.
O rastu troškova nedavno je i sâm Popović govorio našem kolegi Roku Kalafatiću kada je spomenuo da već dvije godine Kanaan bilježi snažan rast troškova zbog poznatih razloga. Jedan, rast cijene krumpira, već je spomenut. Rasla je i cijena druge temeljne sirovine – kukuruza kokičara te ambalaže i, naravno, energije. Sve je raslo i po nekoliko puta. Zbog toga su i cijene Kanaanovih proizvoda rasle, iako su u kompaniji, rekao je tada Popović, stalnim investicijama u sve vidove poslovanja ‘nalazili i interne mogućnosti za borbu s krizom‘. Ipak, dodao je, nije bilo moguće cjelokupni rast troškova anulirati unutarnjim rezervama.
Dobre pregovaračke pozicije
Prihodi su i lani nastavili rasti. Iznosili su 27 milijuna eura (202,5 milijuna kuna), što je 20 posto više nego u 2021. kada su bili 22,65 milijuna eura (169,9 milijuna kuna). No, napomenuo je Popović, razlog je rast cijena, ali i prodaja premium proizvoda sa snažnim rastom izvoza zbog otvaranja novih tržišta. Više od polovice prihoda ostvareno je na stranim tržištima. Nemamo podatak o rastu troškova, ali sudeći prema Popovićevim riječima, a što je i općepoznata činjenica, cijene sirovina i repromaterijala rasle su i u ovoj godini, što se vjerojatno ponovno odrazilo i na pad neto dobiti.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tikanog izdanja Lidera.