U Narodnim novinama u srijedu je raspisan natječaj koji se očekuje sada već gotovo dvije godine – onaj za predsjednika i jednog člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), piše portal Energetika-net.
Natječaj je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, a nove ljude potvrđuje Sabor. Natječaj je u neku ruku signal da su izgleda vladajući konačno pronašli i ljude za te prilično vruće fotelje, ili bar da su se odlučili uhvatiti u koštac s velikim problemom podkapacitirane Agencije. Spekulira se da će mjesto predsjednika pripasti HDZ-ovom kandidatu, a člana DP-ovom, međutim trajanje natječaja je netipičnih 30 dana, što može značiti i da su sve kadrovske mogućnosti otvorene i da će rješenja biti neočekivana.
U narednim danima bit će vjerojatno puno imena u opticaju a konačna odluka bit će neizvjesna do zadnjeg trenutka. U izazovim vremenima ekonomske krize i potresa na energetskom tržištu krnja regulatorna agencija, čini se, vladajućima, nije predstavljala opterećenje. Agencija je tradicionalno produžena ruka politike, što nije neobično u EU-u. To dakako, nije optimum za brojne ljude koji u njoj pokušavaju raditi iznimno odgovoran i važan posao, pokušaja mirenja uvijek sukobljenih interesa - u interesu gospodarskog razvoja s jedne i društvene pravednosti i priuštivosti energije s druge strane.
Odlučivanje u HERA-i je otežano već dulje vrijeme, jer Upravno vijeće radi sa samo tri člana koji odluke donose većinom glasova. Na čelu Upravnog vijeća je zamjenik predsjednika Željko Vrban a u Vijeću su dva člana – Nikola Vištica i Alenka Kinderman Lončarević. Vrban i Vištica imenovani su 2018., što znači da im mandat istječe iduće godine.
Odlazak Danijela Žambokija
Sredinom listopada 2022. na osobni zahtjev Vlada je razriješila posljednjeg predsjednika UV-a HERA-e Danijela Žambokija dok je dotadašnjem članu Daliboru Pudiću istekao sedmogodišnji mandat.
Posljedica je to bombastične afere ‘Škugor‘ koja je bila velika pljuska za vladajuću stranku, te je posljedično nezadovoljavajućim ocijenila izviješće o radu HERA-e za 2021.. Naime, HERA-u se smatralo odgovornom što je dala dozvolu za trgovanje plinom tvrtki OMS Upravljanje s jednim zaposlenim. Vlasnik te tvrtke Goran Husić povezan je s bivšim INA-inim direktorom Damirom Škugorom i većim brojem ljudi protiv kojih je USKOK ljetos podignuo optužnicu.
Danijel Žamboki po drugi put je na čelu UV-a došao u listopadu 2021. iz Ministarstva prostornog uređenja. U HERA-i je naslijedio Tomislava Jurekovića, višegodišnjeg predsjednika UV, koji se u interesu javnosti našao u „aferi Rimac“ oko davanja dozvola za VE Krš-Pađene. Jureković nije izvanredno smijenjen već je otišao istekom mandata.
Žamboki je svjedočeći pred saborskim Odborom za gospodarstvo rekao da je Agencija OMS-u dala dozvolu zato što je ispunjavao sve uvjete.
- Nije bilo podataka koji bi ukazivali na poremećaj funkcioniranja veleprodajnog tržišta i da se radi o zloupotrebi na tržištu energije. HERA se ne bavi analizom pojedinačnih ugovora o prodaji plina. Za nadziranje je ovlaštena Agencija za suradnju energetskih regulatora i po predmetnim transakcijama nismo dobili nikakva upozorenja od njih - rekao je Žamboki i tumačio kako je problem u nadzoru Ine, za što je zadužena njezina Uprava, a ne HERA. Ipak, odlukom krnjeg UV-a HERA-e u prosincu 2022. nakon obavljenog nadzora osposobljenosti, blokiranom i tehnički neosposobljenom OMS Upravljanju oduzeta je dozvola za trgovanje plinom. Žamboki je i danas zaposlen u Agenciji.
Negativna mišljenja Državne revizije
Od kraja 2022. do danas Vijeće nije dobilo predsjednika i novog člana, usprkos brojnim kritikama opozicije. Zanimljivo je da je Državna revizija 2021. i 2022. dala nepovoljno mišljenje na rad HERA-e. Revizija je ustanovila da je rad agencije netransparentan te da nedostaju brojni nadzorni mehanizmi, čime je prekršen Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti i neki drugi energetski zakoni. Najvažniji krimen za Agenciju bilo je upravo neobavljanje nadzora energetskih subjekata kojima daje dozvole, a takvih je 2022. bilo gotovo 300, te izdavanje i produžavanje dozvola. Zanimljivo je da HERA nije imala pristup podacima s veleprodajnih tržišta plina koje prikuplja ACER jer nije ispunila zahtjeve informacijske sigurnosti, jer nema odvojene računalne mreže.
Izviješće o radu HERA-e za 2023. još nije došlo na saborsku sjednicu. U njemu stoji da je HERA od 23 preporuke revizora provela njih 18 te da je provodila nadzor nad poslovanjem energetskih subjekata i donijela niz uputa za poboljšice poslovanja. Naglasili su da su svojim djelovanjem doprinijeli stabilnosti i funkcioniranju energetskih tržišta u izazovnim okolnostima. Izvještaj je upućen u Sabor.
Problematična naknada za priključenje
Agencija se već dulje vrijeme nalazi pod paljbom poslovnih interesnih udruga i brojnih investitora, ali i bivšeg državnog tajnika za energetiku Ive Milatića zbog toga što još nije donijela novu jediničnu naknadu o priključenju na elektroenergetsku mrežu. Naime, Milatić je donedavno intenzivno i javno lobirao da ta naknada iznosi nula eura te naglašavao da Hrvatska ima novaca u proračunu i iz EU fondova da se izgradi iznimno skupa elektroenergetska mreža, bez participacije investitora. Podatak o cijeni koštanja priključenja investitorima elektroenergetskih projekata je ključan da znaju izračunati isplativost projekata te ih optimalno dimenzionirati. Osim toga kvalitetno postavljena jedinična naknada bi smanjila rizik od korupcije.
Agencija je sve potrebne podzakonske akte vezane za obnovljivce u međuvremenu donijela, a još je Žamboki agilno na svom stolu na vrijeme imao i taj famozni dokument oko kojeg se lome koplja daleko od očiju javnosti. Ondašnje rješenje Agencije za problem naknade maknuto je s Dnevnog reda sjednice UV-a u rujnu 2022., jer nije konveniralo državi tj. nekim utjecajnim interesnim grupacijama koje su lobirale za manje cijene priključenja.
Sve više pritisaka
Bitka oko naknade u međuvremenu se intenzivirala, jer je prema staroj Metodologiji priključak iznimno skup. HERA-ini stručnjaci su na stručnim okupljanjima i u komunikaciji s MINGOR-om naglašavali da zakonodavni okvir ne prepoznaje da naknada za priključenje bude nula. To bi motiviralo investitore da traže priključnu snagu bez ikakvih obaveza što bi dovelo do pogoršanja ionako velikog problema virtualnog zagušenja mreže i na koncu potrebe sklapanja fleksibilnih ugovora o priključenju. Takvo rješenje nije optimalno, a očito niti zakonito.
Danas investitori navijaju za realno postavljenu naknadu koja ne bi bila umjetno niska, ali ni radikalno previsoka. Naglašavaju da je realizacija kompleksnijih projekata ionako izazovna i demotivirajuća jer je država i dalje vrlo spora u odlučivanju. S druge strane, HOPS i HEP ODS nemaju sredstava za razvoj mreže i vrlo sporo realiziraju projekte koji bi evakuirali proizvedenu zelenu energiju iz Dalmacije prema sjeveru zemlje.
Općeniti dojam je da je realizacija budućih projekata obnovljivaca nisko na razini prioriteta politike koja godinama marginalizira energetiku i njome se bavi samo kada joj neka afera eksplodira u lice. U međuvremenu desetljećima kanibalizira Hrvatsku elektroprivredu što sve više dolazi na naplatu.