Zahvaljujući iznenađujuće snažnom padu inflacije proteklih mjeseci, financijska tržišta očekuju da Europska središnja banka (ESB) u travnju po prvi put ‘sreže’ kamatne stope za 25 baznih bodova. U međuvremenu, čelnici ESB-a oprezno iščekuju konačni ishod velikog broja tekućih pregovora o plaćama uslijed kojih se očekuje rast plaća od šest posto u 2024. godini što je i glavni faktor koji bi mogao ugroziti srednjoročni cilj inflacije na razini od dva posto, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Plaće su već lani rasle u prosjeku preko pet posto, otprilike na razini prosječne inflacije. S obzirom da otprilike 40-60 posto tvrtki u uslužnom sektoru prijavljuje manjak radne snage kao ozbiljnu prijetnju poslovanju, očekujemo daljnje pritiske na rast plaća u realnom sektoru.
U srednjem roku, plaće ne bi smjele rasti za više od dva posto plus rast produktivnosti ako ESB želi ostvariti ciljanu inflaciju na razini od oko dva posto. Međutim, ESB procjenjuje da je produktivnost lani pala 0,8 posto te da će u 2024. ostvariti tek ispodprosječno povećanje od 0,4 posto. Povećanja plaća od pet posto (ili više) stoga nikako nisu kompatibilna s ciljanom inflacijom ESB-a u srednjem roku.
– Temeljna inflacija će dodatno usporiti u narednim mjesecima s obzirom da jenjavanje inflacije cijena energenata i prehrambenih proizvoda pomaže usporavanju inflacije u ostalim dobrima i uslugama. Do sredine ove godine, temeljna inflacija bi mogla pasti na razinu od 2,5 posto, no u drugoj polovici godine relativno snažan rast plaća mogao bi se preliti na kretanje inflacije. Potkraj godine, inflacija bi mogla prije biti bliža razini od tri posto nego li ciljanih dva posto – piše Stojić.
Glavna bi stopa mogla dosegnuti dva posto u 2025.
Naravno, kamatne su stope već dugo vrijeme u fokusu čelnika, a ovoga je tjedna Robert Holzmann, član Upravnog vijeća ESB-a u Davosu rekao će prijetnje koje proizlaze iz dugotrajne inflacije spriječiti ESB da ove godine smanji kamatne stope, čak i ako dođe do recesije. Gospodarstvo eurozone nedavno je razočaralo i vjerojatno će se pokazati da su dužnosnici previše optimistični nakon objave rezultata za četvrto tromjesečje, rekao je Holzmann u intervjuu na marginama Svjetskog gospodarskog foruma.
Inflacija je bila blizu cilja ESB-a od dva posto krajem prošle godine, što je potaknulo spekulacije o tome kada će kreatori politike preokrenuti najveću monetarnu kampanju stezanja od uvođenja eura prije 25 godina. Trgovci se klade na šest smanjenja za četvrtinu boda, počevši od travnja, dok ekonomisti predviđaju prvi od četiri poteza u lipnju.
Holzmann je ponovio stav svojih kolega, uključujući predsjednicu ESB-a Christine Lagarde i glavnog ekonomista Philipa Lanea, da je ‘prerano‘ govoriti o smanjenju troškova zaduživanja.
– Kad bi se takav datum odredio, to bi odmah pokrenulo dinamiku koju ne možemo kontrolirati. I uz sve znanje koje trenutno imamo, ne bi bilo pošteno to učiniti jer ne znamo kako će se inflacija razvijati – rekao je Holzmann, koji je i na čelu austrijske središnje banke.
ECB trenutno predviđa da će glavna stopa dosegnuti dva posto u drugoj polovici 2025., dok se očekuje da će pritisci na temeljne cijene ostati iznad tog praga do kraja 2026. godine.