Biznis i politika
StoryEditor

DINK-ovi: Rastući trend neimanja djece sebičan je i opasan za ekonomiju

11. Veljača 2024.
Poslovna znanja - Djeca i poslovni sektorfoto Shutterstock
U vrijeme dok se gotovo sve zemlje bore s padom broja stanovnika i sa sve starijim stanovništvom pojavio se pokret koji će još malo pokvariti kritičnu demografsku situaciju. Pokret DINK (engl. dual income, no kids – dvostruki prihod, bez djece) stiže, kao i obično, sa Zapada, ali natruhe se vide i u ostatku svijeta

U posljednje vrijeme mnoge su društvene mreže zatrpane videouradcima parova koji se na sve načine trude uvjeriti ostatak svijeta da je njima baš super i da žive punim plućima jer nemaju djecu. Ti se uradci uglavnom bave materijalnim stvarnima pa se parovi hvale da mogu kupiti najskuplju kavu, trošiti sumanute novčane iznose na hranu, spavati više od osam sati na dan, jesti sladoled u sitne sate ili da grickalice moraju dijeliti samo međusobno te kako je sve što kupe samo za njih.

Uglavnom, riječ je o uradcima koji izazivaju susramlje ili, kako to mladi danas nazivaju, cringe, a proizvod su parova koji se nazivaju DINK-ovi, (engl. dual income, no kids – dvostruki prihod, bez djece). Sve se zapravo svodi na jednu staru izreku iz ovih krajeva: U se, na se i poda se.

DINK-ovi su zaokupljeni površnim potrebama i željama, ali počeli su dobivati sve više prostora u stranim medijima, pa tako i eminentni mediji poput Business Insidera ili BBC-ja pišu da danas svatko želi biti DINK te guraju narativ da je to zapravo odličan potez s obzirom na sve veće troškove života, globalnu neizvjesnost i klimatske promjene.

Široke reperkusije

Filozof i konzultant Karlo Jurak kaže da se fenomen DINK ponajprije manifestira upravo u ekonomskom ponašanju, ali da je dubinski prisutan u svim drugim sferama, pa su prema tome i reperkusije mnogo šire od ekonomskih. I dok se nekoć iz ekonomskih potreba imalo što više djece, danas je situacija obrnuta.

image

– Na kraju krajeva, iako uzdižu osobni razvoj kao vrijednost, tu nije riječ ni o kakvom osobnom razvoju. Naime, ako je podređivanje poslovima, osobnim prihodima i karijeri iznad brige za zajednicu i onih društvenih ustanova koje su tijekom stoljeća i održale društveno tkivo u različitim oblicima, onda se osobni razvoj svodi na puku i kontraproduktivnu sebičnost

foto Ratko Mavar

Osim na promjenu ekonomskih odnosa i strukture ekonomije, to upućuje i na promjenu vrijednosti, koje su se mahom u zapadnim društvima pretvorile iz materijalističkih u postmaterijalističke, gdje je veći naglasak na osobnom razvoju, slobodnom vremenu i slično. I, na prvi pogled paradoksalno, te su postmaterijalističke vrijednosti kao neplaniranu posljedicu afirmirale upravo materijalizam, u kojem je bitno imati što više primanja, prihoda i materijalnog blagostanja, a što manje odricanja i davanja ‘za drugoga‘ – objašnjava Jurak.

DINK-ova propaganda temelji se samo na kupovanju, trošenju i konzumiranju za vlastite potrebe. Cijela se priča vrti oko toga, pa bismo mogli pomisliti da takvi parovi najviše pridonose gospodarskom razvoju i ekonomiji. No postoji problem: utječu na ekonomiju, ali kratkoročno, što nam potvrđuje i profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica, koji kaže kako njihov utjecaj na ekonomiju nije održiv.

Neproduktivni potrošači

Smanjenje broja djece u populaciji povećava stopu rasta BDP-a po stanovniku, odnosno povećava rast životnog standarda. Upravo je zbog pada broja stanovnika i Hrvatska napredovala prema tom kriteriju u posljednje vrijeme. U našem je slučaju, naravno, riječ o iseljavanju, ali su efekti na BDP po stanovniku slični. Međutim, pad nataliteta u dugom roku stvara problem rasta udjela starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu, što onda ubrzava pad stope nataliteta jer se navedeni dio populacije nalazi izvan plodne i radno sposobne dobi. Možemo reći da su empty nesteri u neku ruku i DINK-ovi. Problemi se također očituju u padu mirovina iz sustava intergeneracijske solidarnosti, nedostatku radnika, rastućim potrebama za imigracijama i eksploziji troškova vezanih uz integriranje novopridošlih radnika u svijet rada, sustav obrazovanja i zdravstva te politički sustav općenito – nabraja Tica.

image

– Možemo reći da su empty nesteri u neku ruku i DINK-ovi. Problemi se također očituju u padu mirovina iz sustava intergeneracijske solidarnosti, nedostatku radnika, rastućim potrebama za imigracijama i eksploziji troškova vezanih uz integriranje novopridošlih radnika u svijet rada, sustav obrazovanja i zdravstva te politički sustav općenito

foto Rene Karaman

Svi koji malo razmišljaju o budućnosti trebali bi shvatiti da je takav način života nelogičan i ekonomski neproduktivan. Samo pitanje budućih mirovina trebalo bi ugasiti ovaj pokret i ideologiju DINK-ova. A što se tiče neproduktivnosti, Jurak dodaje da su njihove potrošačke preferencije češće neproduktivne jer ne idu u smjeru ulaganja u budućnost, već su zaokupljeni samo svojim trenutačnim ‘guštom‘.

Nevjerojatno je da se taj pokret pojavio baš u trenutku kad se i bez njegove ‘pomoći‘ rađa sve manje djece te su mnoge države suočene s demografskim problemima. A to je upravo i najpogubniji učinak stila života koji promiču. Gotovo sva razvijena društva imaju demografskih problema i oni se već danas jedino mogu riješiti tako što se nedostatak radne snage kompenzira niskokvalificiranom migrantskom radnom snagom. Ali to ne može tako svugdje i u svakom sektoru: kad se postave pitanja tko će nas liječiti, obrazovati, razvijati svu moguću infrastrukturu, pojavit će se problemi, ne samo ekonomski.

Vrste DINK-ova

DINKWAD – označava parove s dvostrukim primanjem bez djece, ali sa psom

DINKWAC – ista stvar, samo ovi žive s mačkom

DINKWAP – ista stvar, samo ovi žive s ponijem, papigom ili svinjom

To je ono što se već događa i pokazuje koliko je vrijednosti DINK-ova nemoguće poopćiti, voditi se njima kao paradigmom te koliko su te vrijednosti ustvari suštinski vulgarno materijalističke i izopačene. Jer, na kraju krajeva, iako uzdižu osobni razvoj kao vrijednost, tu nije riječ ni o kakvom osobnom razvoju. Naime, ako je podređivanje poslovima, osobnim prihodima i karijeri iznad brige za zajednicu i onih društvenih ustanova koje su i održale tijekom stoljeća društveno tkivo u različitim oblicima, onda se osobni razvoj svodi na puku i kontraproduktivnu sebičnost – govori Jurak.

Osobne slobode

Činjenica je da svi oni koji iskorištavaju i promiču vrijednosti DINK-ova nanose veliku štetu društvu i zajednici, a na kraju i ekonomiji. Međutim, činjenica je i da svatko sâm bira kako će živjeti, ali ako taj izbor ide u smjeru nestanka čovječanstva, vjerojatno nešto nije u redu. Nadalje, osobne su slobode odlična stvar i stečevina su modernog doba i liberalne demokracije te ih nećemo dovoditi u pitanje ni primjenjivati prisilu kako bi ih se ograničilo. Ipak, kaže Jurak, i dalje imamo pravo reći i argumentirati da su ipak neki slobodni izbori vrjedniji i bolji od drugih te da je neke bolje promicati, tj. zagovarati, od drugih.

U suprotnom nismo na braniku osobnih sloboda i suvremenog liberalizma, nego samo moralnog i vrijednosnog relativizma te dekadencije postmoderne i postmaterijalizma – zaključuje Jurak.

Na kraju, ovaj se pokret može povezati s još jednim aktualnim pokretom na Zapadu, koji pak nazivaju kidults. Riječ je o ‘stalnim adolescentima‘, o muškarcima i ženama koji u svojim tridesetima i dalje žive kao djeca, kupuju igračke te se, naravno, na društvenim mrežama hvale svojim ‘uspjesima‘. Takvi čak ne žive ni u parovima, pa su stepenicu niže od DINK-ova ili su samo stepenica prema njima. U svakom slučaju, ako se ti pokreti ‘uhvate‘, čovječanstvo će još brže skliznuti prema dolje. 

04. ožujak 2024 07:51