Usklađenost znanja i vještina mladih s potrebama tržišta rada odnosno s potrebama poduzetnika i poslodavaca treba biti u fokusu razvoja obrazovnog sustava jer obrazovanje kao javna usluga ne bi trebala biti sama sebi svrhom već može i mora biti snažna poluga razvoja pojedinca i cijelog društva. Hrvatska u obrazovanje ulaže 4,8 posto BDP-a, iznad prosjeka EU (4,7 posto BDP-a), odnosno 10,7 posto ukupnih proračunskih izdataka, što je znatno više od prosjeka EU (9,5 posto), piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u fokusu tjedna.
Unatoč rekordno niskoj nezaposlenosti (5,0 posto, ispod prosjeka EU te na razini 1984.) nastavlja se snažan uvoz strane radne snage u Hrvatsku, ali ne kao prvi izbor kod zapošljavanja novih radnika, već kao alat za nastavak poslovnih aktivnosti, a ponegdje i preživljavanja poslovanja.
Strani radnici su dominantno nisko-kvalificirani, troškovi zapošljavanja su i do 40 posto veći u odnosu na zapošljavanje domaćeg radnika, a potrebno ih je značajno educirati te zahtjevnije provoditi zaštitu na radu, što ne samo da povećava rizike i povećava trošak, već na određeno vrijeme smanjuje i konkurentnost poslodavaca. U odnosu na sve uvezene radnike samo je oko 0,3 posto do 0,6 posto visokoobrazovanih ovisno o godini.
- Upravo zbog toga poslodavci aktivno koriste mogućnost da kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) utječu na identifikaciju potreba za znanjima i vještinama u zanimanjima kroz standarde zanimanja kako bismo sutra dobili kvalitetnije kvalifikacije i posljedično nove i kvalitetnije kurikulume u strukovnim srednjim školama i nove studijske programe na visokim učilištima. Shodno tome je u suradnji s ministarstvima nadležnima za rad te znanosti obrazovanje uz podršku sindikata, HUP-a, HOK-a i HGK provođen niz projekata izrade novih kurikuluma, uspostave regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju te pripreme i odobravanja standarda zanimanja i kvalifikacija - piše Stojić
Obrazovanje mora adresirati buduće potrebe tržišta
Danas kad su zadovoljeni brojni preduvjeti da novi strukovni kurikulumi zamijene zastarjele i ne konkurentne programe uglavnom iz devedesetih godina prošlog stoljeća) nakon konsenzusa Vlade, pooslodavaca i sindikata, partikularni interesi pojedinaca i grupa nastoje zaustaviti reforme, što bi moglo imati nesagledive posljedice na konkurentnost znanja mladih u Hrvatskoj te posredno konkurentnost gospodarstva.
- Cilj obrazovnog sustava ne može biti ‘proizvodnja’ kadrova koje tržište rada ne traži i ne treba, već obrazovni sustav mora pojačano adresirati buduće potrebe tržišta rada. Podsjetimo, po proteku ‘investicijske plime’ u javnom sektoru podržane rekordnim priljevom iz EU fondova od 2025. nadalje, a osobito od 2027. godine, hrvatski rast produktivnosti po satu past će ispod 2 posto, odnosno ispod prosjeka strukturno slične CEE regije (2,6 posto) pa pored kontinuiranog olakšanja uvjeta za privatne investicije, ponudbenu stranu gospodarstva treba jačati kontinuiranim reformama obrazovnog sustava - navodi Stojić
Naime, nastavlja Stojić, struktura općeobrazovnog i strukovnog dijela novih kurikuluma kvalitetnije odgovara potrebnim znanjima i vještinama u strukovnim zanimanjima, što je godinama bio zahtjev poslodavaca i nedostatak postojećih kurikuluma.
U novim strukovnim kurikulumima struktura i satnica nastavnih predmeta koji su obveznina Državnoj maturi i koji pružaju učenicima strukovnih škola mogućnost nastavka obrazovanja na visokim učilištima (hrvatski jezik, matematika, strani jezik), usklađena je sa strukturom i satnicom općih gimnazija i to je, uz jačanje strukovnih sadržaja i njihovu relevantnost, ključni i nužni element reforme koju treba provesti nad svim strukovnim programima. Povećanje kompleksnosti znanja i zahtjeva na radnim mjestima dovodi do stalnog povećanja potrebe za visokoobrazovanima u gospodarstvu, što je u fokus EU i nacionalne strategije stavilo rast udjela visokoobrazovanih u društvu.
57 posto ‘strukovnjaka‘ upisuje fakultet
Iako je u 2023. udio visokokvalificiranih stanovnika u dobi od 25 do 34 godine skočio za čak 3,2 postotna boda (pb) na 38,7 posto, Hrvatska je prema tom kriteriju i dalje oko 5 pb ispod prosjeka EU te čak 18 pb ispod od najuspješnijih članica EU. Tim gore, stopa zaposlenosti mladih (od 15 do 29 godina) u 2023. godini bilježi pad za 1,6 pb na svega 43.0 posto-u suprotnosti s povećanjem na 49,7 posto te 50,4 posto u EU, odnosno europodručja.
Stopa zaposlenosti mladih je također niža nego u ekonomijama CEE regije, što u kombinaciji s jednom od najnižih stopa sudjelovanja u dodatnom usavršavanju na postojećem radnom mjestu (27,3 posto) na ljestvici EU ne donosi pozitivan utjecaj ljudskog kapitala u nastajanju na rast produktivnosti ekonomije, što je veliki problem uzmeli se u obzir istovremeni demografski slom i nedostatak radnika s kojim je Hrvatska suočena.
Ubrzani prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada uz kontinuirano prožimanje ta dva svijeta po uzoru na najbolju praksu (primjerice, dualni model obrazovanja) nameće se kao nužnost s obzirom na očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća u iduće četiri godine.
- Promjene u novom kurikulumu nužne su za razvoj više od 70 posto naše srednjoškolske populacije, koliko već godinama upisuje strukovne škole, dok 29 posto upiše gimnazije. Pritom strukovno obrazovanje i iznjedri skoro polovicu budućih studenata s obzirom da čak 57 posto ‘strukovnjaka ’ upisuje visoko obrazovanje. Njihov interes za studiranje je prema anketama veći od 70 posto i u stalnom je porastu - tvrdi Stojić.
Novi unaprijeđeni kurikulumi bolje pripremaju ‘strukovnjake’ za polaganje državnemature (nakon što ih je stari kurikulum indirektno diskriminirao upravu te ambicijama za visokoo brazovanje) te stvara osnovu za značajnije povećanje udjela visokokvalificiranih u radnoj populaciji, kao jednom od preduvjeta za jačanje kapaciteta rasta produktivnosti ekonomije.
Investicija s dugoročnim povratkom
Pojačanju potentnosti srednjoškolskog bazena za upis u visokoškolsko obrazovanje, kao potencijalni sljedeći korak nameće se povećanje atraktivnsti tehničkih i prirodoslovnih fakulteta s obzirom da ih ‘strukovnjaci’ preferiraju u odnosu na društveno-humanističke smjerove.
- HUP i granski sindikati zalažu se za jačanje instrumenta dualnog obrazovanja koji uz teoretsku nastavu omogućuje veliku satnicu zapraktičnu nastavu, odnosno radu praktikumima obrazovnih institucija ili kod poslodavaca - piše Stojić.
Takav model obrazovanja prepoznajemo kao najbolji za edukaciju učenika za strukovna zanimanja prije svega u industrijskim sektorima te graditeljstvu.
Primarni cilj dualnog obrazovanja je omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnog gospodarstva stvaranjem mlade i kvalificirane radne snage. Glavni motivacijski pokretač za uključivanje gospodarskih subjekata je osposobljavanje budućih zaposlenika na visokoj razini, što se smatra investicijom s dugoročnim povratom.
Za mnoge poslodavce, primjerice, u metalnoj industriji nadolazeće promjene u strukovnom obrazovanju su dobra platforma u pogledu snažnijeg priljeva visoko-obrazovanih upravo iz strukovnih škola koji sukladno razvoju novih tehnologija unapređuju svoja specijalistička znanja kroz nastavak obrazovanja odnosno kroz studiranje. Za mnoge sindikate zaposlenih u privatnom sektoru,strukovno obrazovanje je ‘kičma’ naše industrije, naročito u svjetlu rastućih konkurentskih pritisaka iz EU i svijeta pa stoga ne čudi i njihova potpora upravo ovakvoj strukovnoj reformi kakva se predlaže.