Nakon ovotjedne sjednice Europske središnje banke (ESB), financijska tržišta složno očekuju prvo smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih bodova u lipnju ove godine. U prilog tome ide dodatno smanjenje prognoze rasta BDP-a u 2024.godini na 0,6 posto (upola niži nego jesenas), kao i smanjenje prognoza inflacije u 2024. i 2025. do kada bi ciljana inflacija trebala biti spuštena na razinu od dva posto, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Čelnici ESB-a, međutim, iščekuju konačni ishod velikog broja tekućih kolektivnih pregovora o plaćama u lipnju, uslijed kojih se očekuje rast plaća od šest posto u 2024. godini, što je glavni faktor koji može ugroziti srednjoročni cilj inflacije na razini od oko dva posto. Po pitanju budućeg tempa smanjenja kamatnih stopa, guvernerka Christine Lagarde, međutim, zadržava oprezniji pristup dok god je domaća inflacija mjerena deflatorom BDP-a i dalje blizu šest posto, naročito pokretana rastućim jediničnim troškovima rada.
– Postojanost snažnih pritisaka na rast plaća je zasigurno jedan od glavnih razloga zašto, prema anketama, sve više tvrtki u euro području očekuje ponovni porast prodajnih cijena svojih proizvoda, odnosno usluga. Osim toga, zahvaljujući rastu dioničkih tržišta, uvjeti financiranja su ‘labavili’ od početka prosinca, što efektivno ‘odrađuje posao’ smanjenja kamatnih stopa. Kako bilo, financijska tržišta očekuju pad ključne depozitne stope s aktualnih 4,0 posto na 3,0 posto do kraja ove godine – zaključuje Stojić.
Nadalje, stručnjaci sada predviđaju da će inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u 2024., dva posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini. Kako smo već pisali, revidirane su naniže i projekcije inflacije bez energije i hrane: prosječna stopa za 2024. iznosi 2,6 posto, za 2025. 2,1 posto te za 2026. dva posto.
Premda su se mjere temeljne inflacije većinom dodatno smanjile, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni, djelomično zbog snažnog rasta plaća, stoji u prioćenju ESB-a. Uvjeti financiranja restriktivni su, a prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. Naniže je revidirana i projekcija gospodarskog rasta za 2024., i to na 0,6 posto. Također se očekuje se da će gospodarska aktivnost potom jačati i rasti po stopi od 1,5 posto i 1,6 posto u 2026., čemu bi na početku trebala pridonijeti potrošnja, a naknadno i ulaganja.