Nakon što je Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru od glavne državne odvjetnice zatražio da pokrene postupak pred nadležnim hrvatskim sudom kojim bi se utvrdilo da vođenje arbitraže u Washingtonu (ICSID) u predmetu Agrokor nije dopušteno, zatražili smo obrazloženje za taj njihov prijedlog.
Naime, predsjednik SDP-a Peđa Grbin naveo je primjer njemačkog Vrhovnog suda koji je ovog ljeta donio odluku da svi njemački sudovi u svakom trenutku dok traje postupak arbitraže imaju pravo odlučiti je li takav pravni postupak dopušten ili ne. Prema njemu, DORH odmah može podnijeti takvu tužbu pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u kojoj može, a najkasnije na prvom ročištu, tražiti da se obratimo Europskom sudu kako bi se primjena takve odluke proširila na sve članice EU.
Ako pak taj zahtjev Europskom sudu ne bude dio tužbe, Grbin je predložio do se to uradi odmah na prvom ročištu. Kako su se u postupak pred Arbitražnim sudom u Washingtonu koji su pokrenule dvije nizozemske tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića uključili i Nizozemska i Europska komisija, naveden je primjer Njemačke koja vodi takve postupke jer želi spriječiti ovakve arbitraže zbog opasnosti za pravni poredak čitave EU. U SDP-u vjeruju da u tom postupku pred Europskim sudom Hrvatska neće biti sama, odnosno dobit će potporu svih članica EU.
Pokrene li DORH postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, SDP-ovci smatraju da u arbitraži u Washingtonu treba tražiti zastoj dok se ne donese odluka na razini Europske unije.
Ovlast iz odluke Europskog suda
No pitali smo SDP na temelju čega hrvatski sud može donijeti odluku da arbitraža nije dopuštena, s obzirom da Hrvatska u tom smislu ima međunarodnu obavezu prihvatiti nadležnost Arbitražnog suda u Washingtonu?
Poslali su nam dopis glavnoj državnoj odvjetnici u kojem stoji da je opće je poznata činjenica da se pred ICSID-om, pod brojem ARB/20/6 vodi postupak između Adria Group B.V. and Adria Group Holding B.V. i Republike Hrvatske, u kojem je dana 31. listopada 2023. godine donijeta odluka o nadležnosti rečenog arbitražnog sudišta. Dopis SDP-a prenosimo u cijelosti.
Također, opće je poznata činjenica da je Europski sud, u predmetu C-284/16, Achmea, dana 6. ožujka 2018. godine donio presudu kojom je utvrdio da: ‘Članke 267. i 344. UFEU‑a treba tumačiti na način da im se protivi odredba iz međunarodnog ugovora sklopljenog između država članica poput članka 8. ugovora o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja između Kraljevine Nizozemske i Češke i Slovačke Federativne Republike, u skladu s kojom ulagatelj iz jedne od tih država članica u slučaju spora o ulaganjima u drugu državu članicu protiv potonje države članice može pokrenuti postupak pred arbitražnim sudom, čiju je nadležnost ta država članica dužna prihvatiti‘.
Sukladno navedenom, ovim Vas podneskom pozivam da iskoristite svoje ovlasti koje proizlaze iz pozitivnog prava Republike Hrvatske i pravnog poretka Europske unije i da s ciljem sprječavanja štetnih posljedica koje bi protiv Republike Hrvatske mogle nastati u arbitražnom postupku (ali i drugim sličnim postupcima) odmah, dakle prije okončanja navedene arbitraže, pred nadležnim sudom Republike Hrvatske pokrenete postupak kojim ćete tražiti da se utvrdi da vođenje ovog (ali i drugih sličnih postupaka) nije dopušteno.
U nastavku SDP obrazlaže svoj stav koji također prenosimo u cijelosti.
Iako hrvatski Zakon o arbitraži, u svojem članku 40., u vezi s člankom 36. ne prepoznaje izrekom mogućnost pokretanja postupka radi utvrđenja da vođenje arbitražnog postupka u određenom, konkretnom slučaju nije dopušteno, takva ovlast proizlazi iz odluke Europskog suda, u predmetu C-213/89, Factortame, od dana 19. lipnja 1990. godine: ‘Pravo Zajednice treba se tumačiti na način da je nacionalni sud, u sporu koji se pred njim vodi u pogledu prava Zajednice, koji ocijeni da je pravilo nacionalnog prava jedina zapreka određivanju privremenih mjera, dužan to pravilo izuzeti iz primjene‘.
Dakle, judikatura Europskog suda, koja predstavlja dio prava Europske unije i kao takva se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj, jasno ukazuje da nedostatak u nacionalnom zakonodavstvu (u ovom slučaju u Zakonu o arbitraži) ne smije predstavljati zapreku za provođenje onih radnji koje su nužne da bi se zaštitilo pravo Unije.
Rizik za proračun
U ovom slučaju, takvo stajalište Europskog suda u predmetu Factortame, kao i stajalište u predmetu Achmea, od naslova zahtijevaju da pred nadležnim hrvatskim sudom pokrene postupak kojim bi se tražilo utvrđenje da je vođenje arbitražnog postupka br. ARB/20/6 (ali i drugih sličnih postupaka) nedopušteno. Kada tome pridodamo činjenicu financijskog rizika tog postupka za Republiku Hrvatsku (a koji ste rizik i sami naglasili pred saborskim Odborom za pravosuđe, kada ste iznijeli podatak da zahtjev tužitelja može iznositi više milijardi eura), njen proračun, a time i građane, te kada je jasno da ta odluka može biti protivna hrvatskom javnom poretku, tada je očito da u ovom slučaju pokretanje postupka u kojem bi se tražilo utvrđenje da vođenje predmetne arbitraže nije dopušteno ne predstavlja samo zaštitu pravnog poretka Europske unije, već i jasnu zaštitu interesa Republike Hrvatske, što je obveza naslova iz članka 125. Ustava Republike Hrvatske.
Usporedbe radi, takav je stav zauzeo i Savezni vrhovni sud Njemačke u predmetima I ZB 43/22, 74/22 i 75/22 od 27. srpnja 2023. godine, gdje je direktno primijenivši europsko pravo utvrdio da njemački sudovi imaju međunarodnu nadležnost nad arbitražnim postupcima te da, u slučaju investicijskih sporova između država članica, imaju ovlast donositi odluke o dopuštenosti arbitraže i prije nego što se u konkretnom arbitražnom postupku donese pravorijek. Kako bi se izbjegle dvojbe: ovdje se prvenstveno radi o primjeni europskog, a ne njemačkog prava!
Stoga, a imajući u vidu navedeno, pozivam naslov da u najkraćem mogućem roku:
- iskoristiti svoje ovlasti, koje proizlaze iz pozitivnog prava Republike Hrvatske i pravnog poretka Europske unije i pred nadležnim sudom pokrene postupak kojim traži da se utvrdi da vođenje arbitražnog postupka u predmetu ICSID br. ARB/20/6 (ali i drugim sličnim postupcima) nije dopušteno,
- da već prilikom pokretanja navedenog postupka od nadležnog suda zatraži obraćanje Europskom sudu, kako bi se zaštita koja proizlazi iz pokretanja postupka utvrđenja da vođenje arbitražnog postupka nije dopušteno proširila na sve države članice Europske unije,
- da do okončanja postupka red Europskim sudom traži zastoj postupanja pred arbitražnim sudištem.
Prethodni sadržaj je, da ponovimo, SDP-ov dopis glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek. Lider je zatražio i komentar DORH-a na SDP-ov prijedlog, kao i nekih uglednih stručnjaka za trgovačko pravo, koje ćemo objaviti čim ih dobijemo.