Sezoni transfera nikad kraja: Kad se menadžer zaželi slobode, najprije postane – ‘freelancer‘

Mijenjaju se očekivanja, kako radnika koji prilikom zapošljavanja priželjkuju podugačku listu benefita, tako i poslodavaca od budućih zaposlenika. Trendovi ne zaobilaze ni menadžere, od kojih se, mimo stručnih znanja, traži sve više novih kvalifikacija i vještina, a naročito one meke koje podrazumijevaju socijalnu inteligenciju. Pandemija je dodatno preokrenula neke trendove, na globalnom tržištu dogodili su se veći valovi otpuštanja u pojedinim djelatnostima i sve to nagnalo je menadžere koji su čitav život ulagali u sebe i svoje znanje da se okušaju u samostalnom biznisu.

To su nam potvrdili vodeći HR stručnjaci na tržištu, a u prilog tome ide i ogroman rast konzultanata i njihovih prihoda na hrvatskom tržištu. Iako, naravno, nisu jedini, najveći broj menadžera koji kreću u poduzetništvo okreće se savjetovanju drugih. Prema podacima Hrvatske udruge poslovnih savjetnika, u posljednjih pet godina broj poduzeća koja se bave konzaltingom povećao se za 21 posto, njihovi prihodi za 334 milijuna eura ili 48 posto, a neto dobit za 143 milijuna eura ili 357 posto. Riječ je o jednoj od djelatnosti s najvećim rastom na našem tržištu.

Rado savjetuju

Transferi menadžera u Hrvatskoj se, posebice u privatnom sektoru, događaju i dalje najvećim dijelom zahvaljujući osobnim poznanstvima i kontaktima s vlasnicima i upravama kompanija, međutim, čini se da prilikom angažmana raznih izvršnih funkcija sve veću ulogu imaju upravo headhunting-agencije, koje za kompanije rade kompletan proces provjere, procjene i testiranja, i to najčešće na pravom poslovnom slučaju. Uprave na kraju dobiju ‘servirana‘ eventualno dva kandidata koja najviše odgovaraju njihovim potrebama.

– Često se susrećemo s time da menadžer na visokoj funkciji nakon većeg broja godina provedenih u korporacijama ima želju za poduzetništvom i to najčešće u djelatnosti konzaltinga. Zaželi se slobode, autonomije u donošenju nekih odluka te tijekom godina nauči koji su poslovni potezi dobri ili loši te to primjenjuje u vlastitom poslu – ističe Ena Mehulić, voditeljica traženja i selekcije, karijernog i organizacijskog razvoja u Adeccu.

Povišice samo iskusnima

Valentina Haddad, voditeljica odjela za regrutaciju i selekciju u tvrtki Selectio, kaže da je u prelasku s 2021. na 2022. godinu trend otkaza bio veći nego u početkom 2023. godine. Mnoga su otpuštanja u zadnjem kvartalu prošle godine i prvom kvartalu ove godine uključivala netehničko osoblje, pri čemu su se odluke donosile na temelju procjene učinka.

– Zbog nedostatka iskusnih tehnoloških talenata tvrtke su povećavale plaće za IT stručnjake, a u ovoj godini očekujemo porast povišica no samo za vrlo iskusan i tražen profil IT stručnjaka. Naime, unatoč najavljenom smanjenom zapošljavanju i otkazima u megakorporacijama kao što su Amazon, Google, Microsoft, Meta i Twitter i ponekih optimizacija na razini regija i klastera, trenutačno nema naznaka za drastično smanjenje broja zaposlenih u Hrvatskoj. Međutim, svjetski trendovi govore suprotno – navodi Haddad.

Prema njezinom mišljenju, korištenje tehnologije i automatizacije najviše je utjecalo na zapošljavanje u 2022. godini. Osim toga, traje zabrinutost zbog mogućega gospodarskog usporavanja, a očekuju se i otpuštanja u tehnološkim tvrtkama.

– Big Tech je počeo prekomjerno zapošljavati tijekom pandemije kako bi podržao rad na daljinu i porast e-trgovine, a sada se suočava s padom prihoda. Nisu samo tehnološki divovi ti koji otpuštaju, i manje tehnološke tvrtke susreću se s izazovima na globalnoj razini. Iako se predviđa da će globalna IT potrošnja umjereno porasti u 2023. u segmentu razvoja softvera i IT usluga, a padati u dijelu hardverske prodaje, ne očekuje se porast zapošljavanja tehničkih profesionalca, osim u dijelu vrlo ekspertnih znanja i vještina – predviđa Haddad.

Ondje plavi, ovdje bijeli ovratnici

Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio, kaže da je, za razliku od SAD-a, gdje su blue collar zaposlenici (većinom fizički radnici) bili pod najvećim utjecajem velikih otpuštanja, u Hrvatskoj je to bio menadžerski kadar.

– Jedan od glavnih razloga je što si u Hrvatskoj rijetko koji zaposlenik može priuštiti davanje otkaza bez druge opcije ili posla na vidiku. Također, tijekom pandemije tržište potražnje za menadžerskim kadrom je usporilo, da bi se tijekom 2022. vratilo na dinamiku prije koronakrize – ističe Zemunić.

Darija Jakovljević, izvršna direktorica Dekra zapošljavanja, kaže da se na hrvatsko tržište prelijevaju poslovne odluke stranih tvrtki pa onda automatski i podružnice u Hrvatskoj moraju prorijediti menadžerski i ostali kadar sukladno odlukama centrale te da se to primjećuje na tržištu.

– Neke su tvrtke već prorijedile svoje timove, a neke će u skorom razdoblju. Nije riječ o velikim brojevima, ti su ljudi brzo našli nove poslove pa takve informacije prođu na tržištu ispod radara – ističe Jakovljević.

I u Selectiju su primijetili povećan broj prelazaka menadžera u poduzetnike, što se poklapa i sa statistikom korištenja poticaja za samozapošljavanje.

– Izazovi pandemije bili su katalizator promjena. Dio menadžera nije se snašao u novim izazovima, drugi dio s vlasnicima ili nadzornim odborima nije pronašao zajednički jezik, a svemu nisu pomogli izazovi rada od kuće. Nekim je organizacijama to bio dodatan poticaj da stave naglasak na razvoj vlastitog menadžmenta i na upravljanje ljudskim resursima kako bi zadržali menadžere, ali i ostale zaposlenike – zaključuje Zemunić.

S njim se slaže i Jakovljević, dodajući da se mnogo osoba svih stručnih razina i profila sve češće odlučuje raditi kao freelance stručnjak u vlastitoj tvrtki.

– Uočili smo izraziti trend samostalnog rada u svim uslužnim industrijama, a najviše IT-u (developeri). Kod menadžera su to najčešće oni koji su u prijelaznom razdoblju između poslova, oni koji zbog klauzula u ugovoru ne smiju raditi u konkurentskim tvrtkama ili oni koje je zahvatio neki od navedenih ‘valova‘ (ostavki, tihih ostavki ili velikih otkaza) i koji se zapravo žele vratiti na iste ili slične pozicije u neku tvrtku čim prije – nabraja Jakovljević.

Izlazak iz zone komfora

U agenciji Manpower kažu da je razdoblje pandemije potaknulo ljude na izlazak iz zone komfora te su spremniji, osim prelaska u drugu kompaniju, na prelazak u drugu industriju.

– Primjećujemo usmjerenost menadžera prema razvoju osobnog brenda, primjerice, putem LinkedIna, promociji ideja i davanju osvrta na velike svjetske događaje. Osim toga, brojni menadžeri uza stalan posao rade honorarno (pisanje članaka, držanje predavanja) ili preuzimaju savjetodavne uloge u drugim kompanijama. Interes je za pozicije gdje je potrebno postavljanje procedura, procesa i posla od samog početka mnogo veći, posebice kod menadžera koji su dulje na tim pozicijama i imaju veliko iskustvo – navodi Kristijan Matijašević iz Manpowera.

Čest razlog potrage za novim poslom i promjenom posla je, dodaje, radno okružje i atmosfera u kompaniji te (ne)mogućnost održavanja privatnog i poslovnog balansa.

– Veliki broj prekovremenih sati (bilo plaćenih, bilo ne plaćenih), loši međuljudski odnosi i menadžment koji ne vodi ljude na zadovoljavajući način, najčešći su razlozi odlaska koje mi uočavamo kod kandidata. Osim toga, veći val ostavki uočava se kod kompanija koje prolaze ili će tek prolaziti najavljenu reorganizaciju. U tim su situacijama ljudi zabrinutiji za svoje pozicije, ali čak i kada im je pozicija osigurana nisu sigurni u kojem će smjeru te promjene ići pa se odlučuju na ostavke. Ista situacija je s valovima otkaza, ali to je prema našim spoznajama nešto rjeđa situacija, većinom ljudi odlaze sami – zaključuje Matijašević.

Loptica na terenu kandidata

Svakodnevno raste broj stranaca na radnim mjestima u djelatnostima poput ugostiteljstva i građevine, međutim, headhunting-stručnjaci imaju različito mišljenje kad je riječ o većem priljevu strane radne snage na menadžerskim funkcijama. S jedne strane kompanije traže domaće stručnjake koji poznaju okružje, zakonodavne procese i imaju poslovne kontakte. S druge, postoji veći broj nižeg menadžmenta (na primjer voditelja timova) stranaca u IT industriji koji dolaze iz svih dijelova svijeta, jer je u toj djelatnosti najveći raskorak u potrebnom znanju kandidata, s obzirom na potrebe poslodavaca.

Haddad pak primjećuje trend povećanog zapošljavanja stranaca u odnosu na prethodne godine na izvršnim funkcijama, kao posljedicu dolaska stranih investitora i internacionalnih fondova, razvoja greenfield-projekata, akvizicija i spajanja domaćih kompanija s globalnim tvrtkama.

Danas je, kako kaže Mehulić, ‘loptica na terenu kandidata‘. Dobar i kvalitetan kandidat je taj koji danas postavlja uvjete i ima moć pregovaranja više nego ikad. A ako u pregovorima ne uspije dobiti što je tražio, kreće očito u samostalne poduzetničke vode. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko ih u tome na kraju i uspije. No, to je već druga priča.