Svi su u biznisu danas svjesni da digitalizacija potiče poslovanje, i to u svim dijelovima biznisa i svim industrijama. Na konferenciji ‘Digitalna (R)evolucija‘ pokazat ćemo konkretne primjere uspješnih transformacija iz različitih sektora gospodarstva i iz kompanija različitih veličina
Ulaganje u digitalizaciju danas je nezaobilazno za svaku tvrtku na tržištu, a zaostajanje hrvatskih malih i srednjih tvrtki u digitalizaciji upozoravajuće je za razvoj gospodarstva. Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT), poziva male i srednje poduzetnike da se što prije odluče za uvođenje novih tehnoloških rješenja kako bi se zaostatak nadoknadio.
Što izvješće Digitalno desetljeće za 2023. godinu otkriva o stanju u Hrvatskoj?
– Unatoč brzom razvoju domaćeg ICT-ja, čiji rast posljednjih godina nadmašuje rast ostatka gospodarstva, ali i općenito napretku Hrvatske u digitalizaciji koje pokazuje Digitalno desetljeće za 2023., Hrvatska i dalje zaostaje u usvajanju digitalnih tehnologija, što je osobito izraženo kod malih i srednjih poduzeća. To ne bismo smjeli dopustiti jer to zaostajanje dovodi do gubitka konkurentnosti pa onda vrlo brzo i tržišne pozicije. Što je još važnije, segment malih i srednjih kompanija prirodni je pokretač agilnosti i kreativnosti u ekonomiji, a danas se bez tehnološke pozadine ne mogu raditi nikakvi veći iskoraci. Zaostajanje u digitalizaciji za gospodarstvo je opasnije nego ikad jer su tehnološke promjene sve brže i disruptivnije za aktere na tržištu, pa je iznimno važno da što prije uhvatimo korak s onima koji su u ovu utrku krenuli prije nas.
Koliko telekomi ulažu u infrastrukturu?
– Telekomi kontinuirano i snažno ulažu u digitalnu infrastrukturu. Mobilne mreže su nam među najboljim u Europi i to pokazuje i razvoj 5G mreža, koje su u prošloj godini dostigle 82 posto pokrivenosti, što je iznad europskog prosjeka. Optičke mreže užurbano razvijamo i smanjujemo jaz u odnosu na prosjek europskih država. Prošle godine sektor je u pokrivenosti kućanstava optičkim mrežama rastao čak 10 posto. Snažne investicije nastavljaju se i ove godine, ali važno bi bilo osigurati potpore za veće korištenje optičkih mreža prema uzoru neke države u Europi. Bez dobre pokrivenosti mreža velikih brzina, bilo optičkih bilo mobilnih, neće biti moguće osigurati društvu i gospodarstvu razvoj i korištenje naprednih servisa.
Postoje li prepreke kod uvođenja širokopojasnog interneta?
– Prepreke postoje i mi na njih kontinuirano upozoravamo jer usporavaju razvoj digitalne infrastrukture, koja je osnova modernoga gospodarstva. Najveći izazovi su restriktivni prostorni planovi u nekim sredinama, opterećujuće parafiskalne naknade, neriješeni problemi legalizacije infrastrukture i općenito prespor postupak izdavanja dozvola, što je posebno otegotno u uvjetima kratkih rokova kao što je to slučaj u projektima Europske unije. Svi ti izazovi u ovom trenutku još su izraženiji zbog drugih problema uzrokovanih općim gospodarskim stanjem kao što je nedostatak radne snage i inflacija. Također, jedan od problema koji imamo je nedovoljna iskorištenost izgrađenih mreža vrlo velikog kapaciteta. U tom smislu bilo bi potrebno utjecati na potražnju mjerama koje su poznate u EU poput subvencija od strane države za korištenje mreža vrlo velikog kapaciteta putem raznih vaučera i slično. Na taj način bi se ubrzao proces digitalizacije. Vjerujemo da će se putem Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, a kojeg je i HUP član, pronaći adekvatna rješenja za izazove koje imamo kako bismo osigurali novi impuls razvoju gospodarstva i čitavog društva.
Kako brzina interneta utječe na mjesno gospodarstvo?
– Povećanje brzine interneta ima izravan pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Stručnjaci Ekonomskog instituta prije nekoliko su godina u velikom nacionalnom istraživanju izračunali da udvostručenje brzine fiksnog interneta u prosječnoj jedinici lokalne samouprave dovodi do osnivanja prosječno 10 novih kompanija i otvaranja 811 novih poslova. Također rastu produktivnost i novi izvozni prihodi. Koristi od 5G mreže još su veće, procjenjuje se da će 5G donijeti više od 10 milijardi kuna hrvatskom gospodarstvu, uz pozitivne efekte u svim industrijama i županijama. Hrvatska će bez sumnje imati višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže od troškova razvoja te infrastrukture, zbog čega je presudno da svi dionici: poslovni i javni sektor, ministarstva, županije i jedinice lokalne samouprave aktivno sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti da 5G iskoristi svoj potencijal..
Kako konferencija HUP-ICT-ja ‘Digitalna (R)evolucija‘ potiče poduzetnike na digitalizaciju?
– Uvjeren sam da su svi u biznisu danas svjesni da digitalizacija potiče poslovanje, i to u svim dijelovima biznisa i svim industrijama. Zbog toga će i potreba za digitalizacijom nastaviti ubrzano rasti unapređujući poslovanje, bolje zadovoljavajući korisničke potrebe i otvarajući prostor za nove proizvode i poslovne modele. Na konferenciji ‘Digitalna (R)evolucija‘ pokazat ćemo konkretne primjere uspješnih transformacija iz različitih sektora gospodarstva i iz kompanija različitih veličina. Želimo demistificirati digitalizaciju, svesti jezik s inženjerskog na poslovni te pokazati dobre primjere, logiku iza pokretanja projekata i konkretne rezultate koji su ostvareni nakon implementacije. Očekujemo 700-tinjak poduzetnika, ulaz je slobodan, jedino je važno preuzeti besplatnu ulaznicu putem platforme Entrio.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca.