Ukupna noćenja turista u 2022. porasla su na 90,04 milijuna ili 28,2 posto u odnosu na 2021. te gotovo dosegla razinu iz predpandemijske 2019. Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegli rekordnih 13 milijardi eura (19 posto BDP-a) u odnosu na EUR 9,1 milijardi u 2021. i EUR 10,5 milijardi u 2019.
Neupitno je da u rastu prihoda veliku ulogu igra prosječni skok cijena na vrhuncu sezone od lipnja do rujna od 16,6 posto u 2022. te 3,9 posto u 2021., stoji u HUP-ovoj tjednoj analizi koju potpisuje njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Hrvatski turizam je među tri najbolje mediteranske turističke velesile po oporavku u odnosu na pretkriznu 2019. godinu. To valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avio letova do destinacije, snažnim investicijama sektora prije pandemije te ulasku u euro područje te Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao buduće rastuće second-home destinacije.
Profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi je međutim znatno smanjena. Naime, u prvih devet mjeseci 2022. udio operativne dobiti EBITDA-e u ukupnom prihodu je smanjen za osam postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2021. (sa 50 posto na 42 posto).
U usporedbi s istim razdobljem 2019. EBITDA marža je smanjena za tri postotna boda. U uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti, energetske krize te visoke inflacije nastavljaju se pritisci na profitabilnost te financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru.
Unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan pa ne iznenađuje da sektor putovanja iz indeksa Eurostoxx600 bilježi rast od gotovo 20 posto (Eurostoxx600 +sedam posto).
Naime, ova godina mogla bi ostvariti još bolji rezultat jer booking na razini EU tek doseže pretpandemijske razine, oporavak korporativnih putovanja u MICE segment još uvijek je u ranoj fazi, Kina se napokon otvara za međunarodna putovanja, a oporavak city-break turizma zaostaje za plažnim turizmom.
Potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom na njezin mali udio (manje od tri posto) u budžetu stanovništva.
S obzirom na spomenute komparativne prednosti domaćeg turizma (blizina, sigurnost, rastuća second-home destinacija), turizam je vjerojatno taj zračni jastuk protiv udara recesije u euro području. U 2023. očekujemo rast inozemnih prihoda od turizma za dodatnih milijardu eura na 14 milijardi eura. Sve to pod uvjetom izostanka neke nove pandemije ili pak eskalacije vojnih sukoba izvan ukrajinskih granica, zaključuje Stojić.