Cijena plina u Europi zabilježila je nagli skok od 21 postou studenom, dosegnuvši 47,2 eura po megavatsatu (MWh). Prema analizi tržišta, glavni uzroci ovog rasta leže u geopolitičkim tenzijama između Rusije i Austrije te strahu od mogućeg prekida isporuka plina. Nakon presude arbitražnog suda u korist austrijskog OMV-a u sporu s Gazpromom, pojavila se zabrinutost da bi Rusija mogla obustaviti isporuke plina prema Austriji, što je dodatno destabiliziralo tržište.
Zalihe plina i LNG tržište
Iako su zalihe plina u EU trenutno na 93,3 postokapaciteta, to je osjetno niže nego prošle godine kada su bile gotovo potpuno pune. Niže temperature i povećana potražnja za električnom energijom ubrzali su povlačenje plina iz skladišta. S druge strane, uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) zabilježio je rast, a Hrvatska se istaknula kao lider u regasifikaciji LNG-a s impresivnih 90%, uz bok Poljskoj.
Prema izvješću Bruegela, rast proizvodnje plina bilježe sve regije osim Rusije, a SAD je dosegao rekordne razine proizvodnje s jednog od svojih LNG terminala. Trgovinski odnosi između SAD-a i Kine pod administracijom Donalda Trumpa mogli bi dodatno utjecati na globalno tržište plina, pri čemu bi europski potrošači mogli profitirati.
Stabilna cijena
Cijena brent nafte zadržala se stabilno na 72,9 dolara po barelu. OPEC+ revidirao je prognoze rasta potražnje za naftom, očekujući povećanje od 1,54 milijuna barela dnevno u 2025. godini, dok Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa umjereniji rast potražnje od 920 tisuća barela dnevno. Kineska potražnja za naftom ove godine mogla bi porasti za svega 144 tisuće barela dnevno, znatno ispod ranijih očekivanja.
Očekuje se da će cijena brent nafte ostati na razini od oko 80 dolara po barelu do kraja godine, unatoč smanjenju prognoza potražnje.
Poljoprivredne robe: Kukuruz i soja iznad očekivanja
Na tržištu poljoprivrednih roba, Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) revidiralo je prognoze za ovogodišnji usjev kukuruza i soje. Očekuje se da će usjev kukuruza dosegnuti oko 15 milijardi bušela, a soje oko 4,5 milijardi bušela, što su drugi najveći prinosi u povijesti, ali ispod očekivanih razina.
Cijena kukuruza porasla je na 435 centi po bušelu, dok je cijena soje dosegnula 1.000 centi po bušelu, najvišu razinu od početka listopada. Očekuje se da će cijena kukuruza do kraja godine dosegnuti 450 centi po bušelu zbog nižih prinosa i smanjenih zaliha. Geopolitička previranja, rast potražnje za energentima i nepredviđene promjene u poljoprivrednoj proizvodnji nastavljaju oblikovati globalna tržišta, uz povećanu neizvjesnost u nadolazećim mjesecima.