Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan.
Kaže da je međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to ‘i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme‘, prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.
No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje.
- To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti - rekao je.
Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.
HUP: Nastavlja se trend snažnog rasta
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se ‘nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija‘.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.
Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Taj rast je, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje.
No, dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.
Iz HUP-a u komentaru ističu kako hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a "sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja po pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća", kazali su u HUP-u.
Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki zbog čega je jedinični trošak rada u prošloj godini rastao otprilike 2 puta više (12 posto) u odnosu na prosjek EU.
U drugoj polovini godini bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta.
- Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali fokus mora biti na unaprjeđenju kvalitete strukture rasta BDP-a - zaključuju u HUP-u.
Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.
Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.
S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.
Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.
Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.