Hrvatska je započela službene pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je povijesni trenutak nakon pristupanja Schengenu i ulaska u eurozonu. Članstvo u OECD-u jasno je priznanje da zemlja poštuje najviše globalne standarde, da je predana vrijednostima demokracije i vladavine prava, da poštuje načela otvorene i transparentne tržišne ekonomije i da zajedno s drugim državama članicama dijeli zajednički cilj o održivom gospodarskom rastu.
- Ulazak u eurozonu i Schengen potencijal je za povećanje konkurentnosti naših kompanija i naše ekonomije. Na nama je sad da uredimo svoju kuću i da provedemo organizacijske i fiskalne reforme koje će omogućiti ubrzanje rasta i standarda i realizaciju cilja svih nas, a to je bogata i uspješna Hrvatska. Godine pred nama bile su poslovno izazovne, a pred nama je neizvjesnost potencijalne recesije, međutim pametnim potezima svih socijalnih partnera možemo izbjeći probleme i nastaviti snažni rast.
BDP bi mogao rasti po stopi od tri posto godišnje, što je šest puta brže od napretka u posljednjem desetljeću. To nam svima mora biti cilj - istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na panelu HUP Horizonti, sasvim novom formatu te organizacije. Alati za ispunjenje tog cilja svima su nam poznati, istaknula je Weber, moramo provesti potrebne reforme kako bi mogli povećati poslovnu konkurentnost i gospodarske izglede, smanjiti porezni teret i smanjiti administraciju.
Rizici i dalje postojani
A obzirom da stremimo najuspješnijem društvu, koji su rizici, ali i prilike pred tim društvom u razdoblju koje dolazi, čuli smo od Isabell Koske, zamjenice ravnatelja za podružnice zemalja članica pri Odjelu za ekonomiju u OECD-u. Ona je istaknula kako su se izgledi za globalno gospodarstvo malo poboljšali, ali su i dalje krhki,
- Rizici su postojani i povezani su s ratom u Ukrajini i povezanim poremećajima na tržištima energije i hrane, a također tu je sveprisutna financijska ranjivost kao i brojne trgovinske tenzije. Naše preporuke za bile bi da monetarna politika treba nastaviti biti svjesna izazova, a i fiskalna politika mora biti na oprezu. Ne bi trebalo odustati od državnih potpora koje dodjeljuju države zbog povećanih cijena energije, no te bi potpore trebalo bolje ciljati i preusmjeriti ih na smanjenje osjetljivosti na buduće šokove, kao na primjer za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Naš je savjet i to da su državama članicama i dalje potrebne strukturne reforme kako bi se prevladao pad temeljnog održivog rasta – naglasila je Koske i dodala da se pritom treba poticati rast produktivnosti kroz digitalizaciju i veća ulaganja u ICT, istraživanja i razvoj, a savjetuje i smanjenje trgovinskih prepreka kako bi se potaknula konkurentnost i povećala produktivnost. Ona je također navela kako se kamatne stope u SAD-u i eurozoni i dalje moraju povećavati kako bi se obuzdavala inflacija.
Najgori scenarij duboka kriza, najbolji A kreditni rejting
Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, predstavio je na panelu HUP-ove makroekonomske prognoze za hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku. Hrvatsko bi gospodarstvo u ovoj godini moglo rasti po stopi od jedan posto, a rast BDP u 2024. godini, ako i SAD i eurozona izbjegnu potonuće u tešku recesiju, moglo bi rasti po stopi od dva posto.
- Izgledno i to da će se do kraja godine početi spuštati kamatne stope kako bi se dobila municija za poboljšanje uvjeta financiranja – istaknuo je Stojić koji smatra da će se EURIBOR ove godine smanjiti za dodatnih 50 postotnih bodova i da će stopa iznositi 3,5 posto.
Prema Stojiću, koji je predstavio nekoliko scenarija hrvatske makroekonomske budućnosti, najizgledniji je taj da ćemo vrlo brzo stabilizirati inflaciju, da nećemo pasti u dublju recesiju, da ćemo imati suficit proračuna i smanjivati udio javnog duga u BDP-u. U tom najrealnijem scenariju BDP će u ovoj godini rasti za jedan posto, a u idućoj godini za dva posto, inflacije će ove godine iznositi 6.5 posto, a dogodine 2.5 posto, a stopa nezaposlenosti ostala bi na otprilike istoj razini.
Rast ovisi o izvozu
- Rast će nam ovisiti o količini robnog izvoza. Robni je izvoz pokretač rasta – smatra Stojić te dodaje kako, ukoliko iskoristimo poslovnu konkurentnost i fiskalnu konsolidaciju kako treba, imamo itekakve šanse promijeniti i hrvatski kreditni rejting iz B+ u A. Naravno, taj najrealniji scenarij, kojem Stojić daje 40 posto šanse, dolazi uz neke premise: blagu sljedeću zimu, kraću energetsku krizu, stagnaciju u euro zoni, normalizaciju lanaca nabave i snažno monetarno stezanje.
U optimističnom scenariju rasta hrvatskog BDP-a, kojem Stojić daje 20 posto šanse, vidi i stopu od 3.5 posto u idućoj godini uz smanjenje inflacije na 3.2 posto, dok u najpesimističnijem scenariju za što je šansa tek 10-postotna BDP pada u 2024. na 4.2 posto, a u ovoj godini za 4.1 posto, a kriza se produbljuje.