HDZ je na javnu scenu izišao kao ‘stranka opasnih namjera‘, kako ga je prozvao tadašnji šef SDP-a Ivica Račan. Opasne namjere vratile su se u hrvatsku politiku prošle subote, kad je stranka Centar okupila tridesetak stručnjaka koji su na cjelodnevnom skupu u Zagrebu predstavili svoje ‘opasne ideje‘ o tome kako se Hrvatskom može upravljati na drukčiji način.
– Nije važno samo smijeniti HDZ s vlasti, zaista je važno čime ćete ga zamijeniti. Mislim da je to pogreška koja se događala u prošlosti, kad se više razmišljalo o tome kako nekoga zamijeniti nego što ćemo zaista napraviti s Hrvatskom – poručio je predsjednik Centra Ivica Puljak.
Doduše, aktualni politički rejtinzi ne navode na moguću smjenu na vlasti, ali taj think tank dobrodošlo je osvježenje na učmaloj političkoj sceni u kojoj pripadnici samo jedne stranke mogu razmišljati o ministarskim foteljama, a svi oporbenjaci tek o saborskoj hladovini.
Autori koje je okupio Centar predlagali su promjene u politici (prije svega za smanjenje korupcije), u teritorijalnom ustroju, bavili su se ekonomijom, zdravstvom, turizmom, poljoprivredom, IT-om, školstvom, kulturom… Prilozi su bili u širokom rasponu: od cjelovitih do pojedinačnih prijedloga, od stručnih elaboracija do sektorskih lobiranja.
Donosimo naglaske iz 27 izlaganja. Bit će zanimljivo vidjeti kako će ih centrovci uklopiti, kao što su obećali, u stranački program kojim planiraju izaći na izbore u sljedećoj godini. Uspije li napraviti efektan miks, stranka koja vlada Splitom teško da će zavladati i Hrvatskom, ali mogla bi ojačati svoju poziciju u parlamentu.
27 opasnih ideja
Ivica Puljak, stranka Centar:
Moguć je novi početak Hrvatske, ovaj put bez HDZ-a.
Frane Šesnić, ZICER:
Ideje za cjelogodišnji turizam u Hrvatskoj – jadranska magistrala kao biciklistička staza, energetski održiva zemlja u kojoj se proizvodi zdrava hrana. Hrvatska kao tehnološki sandbox u kojem se može jednostavno eksperimentirati na novim tehnologijama.
Dubravka Jurlina Alibegović, Ekonomski institut – Zagreb:
Teritorijalni preustroj – obvezno spajanje općina da bi tako ojačane mogle ispuniti svoju ustavnu ulogu kvalitetnog i jednakog servisiranja građana.
Marko Matijević, Srednja.hr:
Zaustaviti korupciju u akademskoj zajednici – revizija svih napredovanja profesora putem programskih ugovora; redukcija preklapajućih studijskih programa; internacionalizacija natječaja za posao.
Dražen Lalić, FPZ Zagreb:
Uspostaviti njemački model financiranja vjerskih zajednica, ‘crkveni porez‘ plaća se dobrovoljno vjerskoj zajednici, a oni koji ne žele njoj mogu nekoj humanitarnoj udruzi.
Boris Šuljić, poduzetnik:
Agroparkovi u kojima bi se u tax-free zonama mogla razviti mala polja proizvodnje zdrave hrane; mali gradovi nemaju kapacitet upravljanja urbanističkom politikom i to treba mijenjati.
Igor Vlajnić, dirigent i magistar ekonomije:
Potpuna transparentnost u kulturi, koja sada s novim zakonom ide u suprotnom smjeru, a politička moć izravno će utjecati na veliki dio kulture.
Maja Đerek, pravnica:
JLS-ovi trebaju upravljati nekretninama na svom području, a ne da svaki grad ovisi o volji Vlade hoće li se smilovati i dati neko zemljište za određeni projekt.
Marko Vučetić, profesor filozofije i politički aktivist:
Ograničenje političkih mandata na dva za bilo koju funkciju jest i antikorupcijska mjera.
Mate Janković, poduzetnik:
Isplata bruto plaća radnicima kako bi se stvorila svijest o tome koliko stoje usluge države, koje su često nedostupne i skupe.
Vedrana Pribičević, ZŠEM:
Liberalizacija drugoga mirovinskog stupa. Po uzoru na Estoniju, omogućiti dobrovoljne uplate u drugi stup i slobodno raspolaganje uplatama, uz plaćanje poreza na dohodak ako se uplate povuku. To bi omogućilo zdravu konkurenciju među mirovinskim fondovima, povećalo prinose za korisnike i smanjilo utjecaj politike na njih.
Viktorija Knežević, odvjetnica:
Racionalizirati broj zaposlenih u javnoj upravi u jednom izbornom ciklusu. Definirati opseg posla, optimalan broj ljudi, testiranjem i ocjenjivanjem utvrditi najkvalitetnije, napraviti višegodišnji program otpuštanja viškova.
Janoš Terzić, znanstvenik:
Sve izbore u znanosti, od profesora, preko dekana, do rektora, temeljiti na znanstvenoj izvrsnosti – citatima i kvaliteti časopisa njihovih znanstvenih članaka.
Hrvoje Klasić, povjesničar, FF Zagreb:
Suočavanje s prošlošću mora se temeljiti na znanstvenim činjenicama, multiperspektivnom pristupu, na spremnosti na dijalog s neistomišljenicima, uzimanju u obzir argumenata.
Toni Šćulac, znanstvenik, PMF Split:
Hrvatska treba postati zemlja u kojoj vlada meritokracija, u kojoj se odluke temelje na podacima, činjenicama, analizama i istraživanjima.
Josip Budimir, menadžer:
Više upozoravati na financijske posljedice koruptivnih aktivnosti. Uspješnije provoditi sudske postupke, ne samo za povrat neopravdano stečene koristi, nego i za štetu prouzrokovanu počinjenjem koruptivnog djela, ali i za štetu počinjenu grubim kršenjem obveza u obavljanju javnih dužnosti. Jednako tretirati štetu nastalu činjenjem i propuštanjem činjenja.
Branimir Lazanja, dizajner, Vern‘ i APU Rijeka:
Uvesti edukaciju i regulaciju u probleme vizualnog zagađenja prostora odnosno narušavanja kvalitete života uzrokovanog vizualnim podražajima.
Relja Beck, parazitolog:
Hrvatska treba biti predvodnik proizvodnje vrhunske i zdrave hrane zasnovane na kontroli parazita, a ne nekontroliranom korištenju lijekova, što izaziva rezistenciju. Hrvatska u nekim primjerima već danas prednjači u takvoj proizvodnji hrane.
Tamara Šoić, nastavnička grupa 45minuta:
Uvesti licenciranje školskih ravnatelja umjesto trenutačnog biranja prema podobnosti. Proširiti dobru praksu, koju su uveli Split i Zagreb, biranja članova školskih odbora putem javnog poziva, a ne političkih imenovanja.
Marin Račić, arhitekt:
Lakše, brže i jeftinije dobivanje građevinskih dozvola, na temelju idejnog, a ne glavnog projekta, koji služi samo za dobivanje dozvole i nije dovoljan da biste gradili.
Ivan Guštin, poduzetnik:
Za javni novac – javni kôd. Otvoreni kôdovi softvera koje na račun poreznih obveznika naručuje država omogućili bi drugim tvrtkama nadogradnju, što bi donijelo uštede i spriječilo pogodovanja.
Leonardo Bressan, KoHOM:
Porast broja liječnika obiteljske medicine sustavnim povećanjem materijalnih prava i osiguravanjem smještaja u manjim mjestima.
Lana Pavić, stranka Centar:
Borba protiv dominantnog diskursa o ljudskoj ilegalnosti. Ljudi ne mogu biti ilegalni jer tako negiramo njihovu čovječnost i umanjujemo priliku za integraciju, koja treba početi već na granici.
Marijana Puljak, stranka Centar:
Elektroničko glasanje put je prema većoj participaciji građana u donošenju odluka na svim razinama. Povećalo bi izlaznost birača na izbore, osiguralo da glasaju isključivo birači s pravom glasa i eliminiralo pogreške pri prebrojavanju. Najopasnija je ideja da pojedinac može zaista promijeniti stvari.
Petar Lovrić, poduzetnik:
Hrvatska hitno treba razviti i primijeniti pametne demografske politike. Rasprave o novom teritorijalnom i upravnom ustroju trebaju imati u vidu da je demografska slika Hrvatske loša.
Luka Jadrić, vijećnik općine Seget:
Opasna je ideja uključiti ljude u politiku i politiku učiniti zabavnom. U općini Seget od 1993. vlada HDZ na suspektan način. Kad se ljudi organiziraju, moguće je ostvariti dobar rezultat na izborima i mijenjati svoju sredinu.
Dragan Petric, Bug:
Uvesti ministarstvo informacijske tehnologije (IT-a) po uzoru na mnoge napredne zemlje. Ministarstvo bi oslobodilo IT industriju viška birokracije, smanjilo poreze i namete novim tvrtkama i mladima, investiralo u startupove, stipendiralo studiranje na privatnim sveučilištima, poticalo učitelje matematike i informatike.