Obiteljska kompanija lani je ostvarila posebno velik skok u prihodu i dobiti: 782 milijuna kuna iznosio je prihod, što je znatno više od 557,9 milijuna kuna ostvarenih godinu prije, lanjska neto dobit tvrtke bila je 107,4 milijuna kuna, a 2020. bila je mnogo manjih 32,4 milijuna kuna. Ipak, treba pričekati kraj godine da se vidi hoće li uletjeti u nove porezne škare
Obiteljska trgovačka tvrtka Strojopromet, koja se bavi prodajom metalnih proizvoda, jedan je od glavnih kandidata za plaćanje poreza na ekstraprofit sudeći prema poslovnim rezultatima iz prošle godine. Naravno, treba pričekati kraj ove godine da bi se to definitivno potvrdilo, jer sve će ovisiti o tome hoće li ovogodišnja dobit biti takva da je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka.
Strojopromet u vlasništvu obitelji Kraljić (supružnici Nada i Stjepan sa sinovima Žanom i Aleksandrom) lani je ostvario posebno velik skok u prihodu i dobiti – 782 milijuna kuna iznosio je prihod (u 2020. bio je 557,9 milijuna kuna), a lanjska neto dobit tvrtke bila je 107,4 milijuna kuna (u 2020. bila je 32,4 milijuna kuna). To je inače tvrtka s velikim prihodima, što pokazuju prethodne godine, primjerice u 2019. ostvaren je prihod od 587,6 milijuna kuna, a dobit je bila 30,9 milijuna kuna. Gledajući te brojeve, Strojopromet je kandidat za plaćanje poreza na ekstraprofit, ali kao što smo naveli, pričekajmo jer će možda upravo visoka lanjska dobit utjecati da se to izbjegne.
– S obzirom na činjenicu da godinama ostvaruje prihode znatno veće od 300 milijuna kuna, Strojopromet se nalazi u skupini od 360 poduzeća koja su prema tome kandidati za plaćanje dodatnog poreza na dobit za 2022., u slučaju da se usvoji, i to prema zasad predloženim kriterijima. Prosječna bruto dobit koju je Strojopromet ostvario u četverogodišnjem razdoblju 2018. – 2021. iznosi 54,4 milijuna kuna, a za 2021. iznosila je 126,7 milijuna kuna. U slučaju da u 2022. ostvari rezultat sličan lanjskom, Strojopromet će imati veliku obvezu po obračunanom dodatnom porezu na dobit – ističe financijski analitičar Nikola Nikšić.
Kontaktirali smo Žana Kraljića, direktora kompanije, koji nam se uljudno ispričao što nije stigao odgovoriti, tako da nismo uspjeli saznati koji je bio razlog tako visoke lanjske dobiti. Ni u financijskim izvještajima nismo mogli pronaći obrazloženje, ali vjerojatno je razlog skok cijena proizvoda od metala, iako moramo uzeti u obzir i činjenicu da je i nabavna cijena skočila još potkraj 2020. godine. Pretpostavljamo, iako nismo sigurni, da je barem dobrim dijelom razlog stvaranje zaliha još za vrijeme najave kidanja dobavnih lanaca.
Nikšić, vlasnik konzultantske tvrtke Konter, analizirao je poslovne rezultate Strojoprometa, ustvrdivši da je riječ o tržišnom lideru u djelatnosti trgovina na veliko metalima i metalnim rudama. U toj djelatnosti posluje 295 tvrtki, a zbirno promatrano raspoloživi podaci za 2021. pokazuju da je ta djelatnost s 829 radnika ostvarila 3,7 milijardi kuna prihoda i 263,1 milijun neto dobiti. U razdoblju 2017. – 2021. djelatnost je ostvarila prosječni godišnji rast prihoda od 14,5 posto, a rashoda od 12,7 posto. A da nije samo Strojopromet ostvario skok prihoda i dobiti, potvrđuje i Nikšić, koji kaže da je lanjska godina bila jako dobra za trgovce metalom. Ukupno su ostvarili znatno veći rast poslovnih prihoda (39,6 posto), što je za 7,6 posto više u odnosu na rast poslovnih rashoda (32 posto).
Zato su trgovci metalnim proizvodima uspjeli dostići gotovo peterostruko veću neto dobit u 2021. (263,1 milijuna kuna) u odnosu na 58,9 milijuna kuna u 2020. Istodobno je EBITDA marža od 4,4 posto za 2020. u sljedećoj godini povećana za 5,3 posto, odnosno na 9,7 posto. Unatoč tomu, što je zanimljivo, djelatnost je u 2021. ostvarila samo četvrtinu svojih poslovnih prihoda od izvoza, za razliku od prethodne četiri godine kada se udio vrijednosti izvoza kretao u rasponu od 28 do 29 posto.
– Strojopromet je dominantno tržišno aktivan na domaćem terenu. U 2021. udio prihoda od izvoza vrijednog 51,7 milijuna kuna iznosio je 7,5 posto, čak za 17,1 posto manje od vrijednosti udjela izvoza djelatnosti – ističe Nikšić.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.