Jedino mjesto u kojem ne vrijedi ona ‘Bolje biti prvi u selu nego drugi u gradu‘ jest Europski parlament. Premda se u toj instituciji donosi više zakonskih rješenja koja oblikuju živote svih građana u Hrvatskoj nego u Hrvatskom saboru, izbori na kojima hrvatski građani biraju svojih dvanaest zastupnika da ih predstavljaju u Parlamentu, koji ima 705 članova, ne pobuđuju interes birača, a nisu toliko ni u fokusu političkih stranaka. Jedini koji sa strepnjom iščekuju euroizbore sljedeće godine već su izabrani hrvatski zastupnici u Bruxellesu. Oni nakon pet godina mandata žele nastaviti svoju političku karijeru u instituciji u kojoj na sastanak s njima strpljivo čekaju lobisti koje brifira i plaća sâm Elon Musk.
Posljednje četiri i pol godine u Europskom parlamentu nisu bile jednostavne. Obilježila ih je većim dijelom pandemija, dogodio se prije toga Brexit, zatim rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku. U takvu dinamičnom okružju ne začuđuje što je bilo izazovno ostaviti dojam na hrvatske građane, ali i na one na cijelome Starom kontinentu.
Mandat umočen u krize
Jedna od svakako najaktivnijih i najvidljivih eurozastupnica je Biljana Borzan. Za razliku od prošloga mandata, u ovome je odmah na početku imenovana potpredsjednicom Socijalista i demokrata, što je, kako navodi, značilo niz novih dužnosti u području ekonomije, oporezivanja i zajedničkog tržišta.
– Imala sam prilike raditi na dokumentima koji na konkretan način poboljšavaju živote naših građana. Osim toga, u ovome sam se mandatu naviše zalagala za zaštitu građana od krize, odnosno za uzimanje onima koji su se u krizi obogatili i davanje onima kojima je najpotrebnije. Zauzimam se za pravednije tržište koje radi za ljude. Pomogla sam progurati posebne kriterije kako bi i u Hrvatskoj zaživjela shema školskog voća i mlijeka, što, među ostalim, pomaže našim poljoprivrednicima plasirati svoje proizvode. Osim navedenoga, osigurala sam da nove direktive ne budu prevelik teret našim proizvođačima plastičnih vrećica, pritom vodeći brigu o zaštiti okoliša – navela je Borzan.
Karlo Ressler, eurozastupnik koji je dio najbrojnije političke grupacije, Europske pučke stranke, kaže da su posljednji mandat u parlamentu obilježile globalna kriza bez presedana, povratak rata na europski kontinent, kao i nevjerojatna brzina i intenzitet tehnoloških, klimatskih, demografskih i gospodarskih promjena.
– Dio sam najužeg tima europskih pučana za pregovore o Migracijskom paktu, pri čemu se osobito fokusiram na Uredbu o Eurodacu, biometrijskoj bazi podataka. U raspravama o nizu propisa tzv. Zelenog plana upozoravao sam na to da zelena tranzicija ne smije biti naivna i ishitrena, kao što je, primjerice, ideja o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem do 2035. Kao potpredsjednik posebnoga parlamentarnog odbora za umjetnu inteligenciju aktivno sam se bavio i uređivanjem primjene umjetne inteligencije, pregovarao sam o Aktu o čipovima, koji nastoji osigurati veću europsku proizvodnju minijaturnih uređaja u temelju digitalnoga društva u uvjetima globalno zategnutih odnosa – poručio nam je Ressler.
Član grupacije Renew Europe Valter Flego za sebe kaže da je u Europski parlament došao s jasnim ciljem ‘da realizira konkretne stvari, da ostavi iza sebe jasne rezultate‘.
– Među najvažnijim je mojim postignućima rad na prometnoj infrastrukturi i osiguranje 26 milijardi eura iz CEF-a za Hrvatsku za naše prometnice, željeznice i luke. Kad nešto odlučim, idem glavom kroza zid, ne odustajem od svojih ciljeva. U ovome se mandatu to dosad svaki put isplatilo – naglasio je Flego.
Parlamentarni ‘Oscar‘
Tomislav Sokol za sebe će reći da se zauzima za bolju zdravstvenu zaštitu građana i borbu protiv raka te angažirano radi na prihvaćanju zakona kojima će se uvesti europska digitalna zdravstvena putovnica.
– Bavim se i reformom europskoga zakonodavstva o lijekovima. Cilj je te reforme spriječiti nestašice lijekova i probleme u opskrbnome lancu, odnosno osigurati da lijekovi budu dostupni pacijentima u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima, bez obzira na to gdje žive u Uniji – rastumačio je Sokol.
Za Freda Matića nema dvojbe za što je u svome drugom mandatu najzaslužniji s obzirom na to da je dobio i ‘EU Oscara‘ za najboljeg zastupnika u području zaštite ljudskih prava.
– Moj cilj bio je raditi za dugoročne interese hrvatskih ribara, na zaštiti naših mora i očuvanju biološke raznolikosti. Balansirati između zaštite naše prirode, egzistencije svih onih koji od nje žive i zahtjeva industrije bilo je osobito teško. Javnost će, vjerojatno, ipak najviše prepoznati moj angažman u Odboru FEMM, gdje sam se predano zalagao za rodnu ravnopravnost, posebno za seksualno i reproduktivno zdravlje te borbu protiv svih oblika nasilja i diskriminacije. U Parlamentu sam progurao golem dokument kojim je Europski parlament prvi put pobačaj proglasio ljudskim pravom, ali tu treba nadodati i borbu za medicinski potpomognutu oplodnju, pristup kontracepciji i uvođenje seksualnog odgoja – ispričao je Matić.
Kakav su dojam ostavili ostali hrvatski eurozastupnici i čime su se sve bavili, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.