Biznis i politika
StoryEditor

Svaki šesti stan lani prodan uz pomoć APN-a, bez državnih subvencija izvjestan daljnji pad tržišta

23. Siječanj 2024.
foto Shutterstock
Svaki šesti stan ili kuća u Hrvatskoj lani je kupljena uz subvencionirane stambene kredite. Proizlazi to, naime, iz podataka Porezne uprave, prema kojima je lani u cijeloj Hrvatskoj prodano ukupno 32910 stanova i kuća. S obzirom da je za popularni APN u proljeće 2023. godine apliciralo oko pet i pol tisuća Hrvata, vrlo je jednostavno izračunati da je 16,9 posto kupovina stanova ili kuća realizirano uz subvencionirane kamate. 
 
Upravo u svjetlu ovih podataka treba promatrati situaciju na hrvatskom tržištu nekretnina, jer u godini pred nama nema najavljenih državnih programa koji bi potpomogli nekretninskom tržištu. APN program kroz koji je država subvencionirala kamatu završio je prošle godine, a najave o subvencioniranju najma za sada su ostale samo to - najave. Ove godine, doduše, trebala bi se donijeti Stambena politika Hrvatske, no od donošenja tog dokumenta do materijalizacije u vidu nekog novog programa koji bi pomogao kupcima stanova sigurno će proći neko vrijeme. Osobito u izbornoj godini. 
 
Nakon dugog niza godina, 2024. bi mogla biti prva godina bez državnog uplitanja na tržište nekretnina, pa bi, ne dosjete li se kreatori politika nekih novih subvencija, mogli napokon vidjeti kako djeluje nevidljiva ruka tržišta na nekretnine. I hoće li pad transakcija, započet prošle godine rezultirati padom cijena nekretnina. Naravno, pod uvjetom da se državna ruka ponovno ne uplete u tržište, kao što je to primjerice bio slučaj za vrijeme Covid godine (2020.), kada je otvaranjem dva kruga APN-a država spasila tržište od većeg pada cijena.

Rast ponude nekretnina

Naime, interes za APN u proljetnom krugu 2020. godine nije bio prevelik zbog Covid krize pa je država napravila iznimku i još jednom na jesen ponudila subvencionirane kredite. Ukupno je te godine u APN pristiglo oko 8,3 tisuće zahtjeva za navedenu poticajnu mjeru. S obzirom da je te godine u cijeloj državi prodano tek 27,2 tisuće stanova, jasno je da je gotovo svaka treća takva transakcija realizirana uz pomoć državne ruke i da bi bez spomenute državne intervencije došlo do pada na tržištu nekretnina. 
 
U segmentu prodaje kuća i stanova u Hrvatskoj je lani broj transakcija smanjen za pet, a u Zagrebu za šest posto, što je i očekivano s obzirom da visoke cijene nekretnina sve više tjeraju kupce na odgađanje investicijske odluke. Konačni rezultat je naravno rast ponude. Vidljivo je to već i na prvi pogled na internetski portal Njuškalo, gdje je broj stanova u ponudi u Zagrebu trenutno veći za oko tisuću nego prije nekoliko mjeseci (trenutno oko 11 tisuća oglasa stanova). S obzirom na navedeno, logična posljedica bi bila i korekcija cijena, što je scenarij koji je lani već viđen u desetak zemalja Europske unije.
 
Naravno, kako će se cijene kretati ovisit će i o brojnim drugim faktorima, prvenstveno gospodarskom rastu i kretanju kamatnih stopa, za koje se očekuje da bi u drugoj polovici godine mogle krenuti prema dolje. Tu ekonomsku logiku može poremetiti jedino država, s nekim novim mjerama za priuštivo stanovanje. Ako ih i uvede u izbornoj godini, možemo se samo nadati da će ovaj put mjere biti pažljivije osmišljene i usmjerene više prema onima kojima je to najpotrebnije. 
22. veljača 2024 15:49