U organizaciji Učilišta EU Projekti i tvrtke Avelant u petak je održana konferencija o projektnom menadžmentu pod nazivom ‘Izazovi projektnog menadžmenta - znanje i vještine potrebne uspješnim voditeljima projekata‘ na kojoj se govorilo o ključnim izazovima s kojima se suočavaju projekti u Hrvatskoj.
Najprisutnije je, naravno, kašnjenje u provedbi projekata, povećanje cijena radova i dobara te nedovoljno razvijene kompetencije projektnih timova zaduženih za implementaciju složenih projekata. Istaknuli su i da Hrvatska kasni za svjetskim trendovima te se nedovoljno fokusira na dobrobiti koje projekti stvaraju za širu zajednicu.
Ipak, Hrvatska većinu svojih investicija financira iz fondova Europske unije, a prema posljednjim podacima, istaknuli su na konferenciji, Hrvatska, sa stopom isplaćenih EU sredstava od 81 posto zauzima 13. mjesto na ljestvici iskorištenosti EU fondova za financijsku perspektivu 2014.- 2020.
Na konferenciji su, uz organizatore Vitomira Velu, ravnatelja Učilišta i Arianu Velu, direktoricu tvrtke Avelant, sudjelovali i Zlatko Barilović, direktor za razvoj obrazovnih programa Učilišta, Ernest Vlačić, predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za energiju i održivi okoliš, Mladen Vukomanović, predsjednik IPMA Hrvatska, Sanja Georgina Stropnik, predsjednica PMI Hrvatska te Marko Šimac, regionalni koordinator PM2 Alliancea.
Kako je potvrdio Vukomanović tijekom svog izlaganja oko 32 posto globalnog gospodarstva prodvodi se kroz projekte, a do 2027. godine predviđa se potreba od 88 milijuna ljudi za rad u projektnim ulogama dok će vrijednost projektno orijentiranog dijela gospodarstva doseći 20 bilijuna eura.
- Međutim, isto tako svjetska istraživanmja pokazuju vrlo nisku razinu ostvarenja temeljnih projektnih ciljeva: vremena, novca i opsega, stoga je od izrazitog društvenog interesa razvoj projektne profesije - rekao je Vukomanović naglašavajući da je projektno gospodarstvo stiglo.
Da projekti kreiraju našu budućnost ponovila je predsjednica PMI Hrvatska koja je iznijela podatke da u Hrvatskoj postoji velika potražnja za voditeljima projekata u odnosu na ponudu na tržištu rada, što je ujedno i globalni problem.
- Prema našem istraživanju, globalna će ekonomija do 2030. trebati novih 25 milijuna voditelja projekata, što je čak 2,3 milijuna stručnjaka na godišnjoj razini - izjavila je Stropnik.
Upravo je ona navela glavne projektne vještine koje je važno posjedovati kao projektni menadžer. To su vještine komunikacije, izgradnja međuljudskih odnosa, suradničko vodstvo, strateško razmišljanje, kreativno rješavanje problema i komercijalna svijest. Te se vještine, tvrdi Stropnik, trebaju razvijati tijekom cijelog života, od osnovne škole, preko srednje, sve do fakulteta i dalje.
Smatra to i Učilište koje je ovu konferenciju organiziralo s ciljem podizanja svijesti o izazovima projektnog menadžmenta, ali i kako bi predstavili vlastite obrazovne programe kroz koje će educirati sve zainteresirane za rad na projektima.