Nezavisna istraga britanske nevladine organizacije Oxfam otkrila je da je Svjetska banka izgubila trag od najmanje 24 milijarde dolara namijenjenih financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Prema navodima Oxfama, ‘loše prakse vođenja evidencije‘ rezultirale su time da je nepoznato gdje su završila sredstva u iznosu između 24 i 41 milijarde dolara.
- Ne postoji jasan javni zapis koji bi pokazao kamo je ovaj novac otišao i kako je korišten, što onemogućuje procjenu učinka ovih ulaganja - navodi se u izvješću Oxfama.
Izvješće dalje navodi kako Svjetska banka koristi neuobičajenu računovodstvenu praksu prema kojoj se sredstva za projekte borbe protiv klimatskih promjena bilježe u trenutku odobrenja projekta, a ne u trenutku njegova završetka, što otežava praćenje stvarnog utroška sredstava.
- I dalje ostaje nejasno jesu li sredstva iskorištena za projekte povezane s klimom koji bi trebali pomoći zemljama s nižim i srednjim prihodima u zaštiti stanovništva od posljedica klimatske krize te u ulaganjima u čistu energiju - dodaje Oxfam.
Unutarnji izvor iz Svjetske banke izjavio je kako bi stvarni iznos izgubljenih sredstava mogao biti i ‘deset puta veći‘.
-.Sve se brojke rutinski izmišljaju. Nitko nema pojma tko i koliko troši – rekao je izvor za NYPost koji je želio ostati anoniman.
Prema Oxfamu, nedostatak transparentnosti znači da je SAD, kao najveći dioničar Svjetske banke s udjelom od 16 posto vjerojatno izgubio gotovo četiri milijarde dolara. Nile Gardiner iz konzervativne organizacije Heritage Foundation istaknuo je da je ‘ovo uvreda za američke porezne obveznike‘ te je dodao kako međunarodne institucije poput Svjetske banke moraju biti odgovornije zbog ‘rasipničkog trošenja na ljevičarske, progresivne ciljeve‘.
Unatoč kritici, administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prošlog tjedna povećanje kreditnog potencijala Svjetske banke za 150 milijardi dolara u idućih deset godina. Sjedinjene Američke Države kao osnivačica Svjetske banke zadržavaju pravo veta na sve ključne odluke.
Iz Svjetske banke su poručili kako ‘ne prihvaćaju ove zaključke‘, ali su istaknuli važnost suradnje s Oxfamom i drugim organizacijama civilnog društva kako bi poboljšali transparentnost u financiranju klimatskih projekata.
Tema COP-a
Klimatsko financiranje očekuje se kao glavna tema na nadolazećem COP29 u Azerbajdžanu, gdje će se pregovarati o novom cilju financiranja, koji bi zamijenio dosadašnji cilj od 100 milijardi dolara uspostavljen 2009. godine. Zemlje u razvoju i klimatski aktivisti već zagovaraju značajno povećanje sredstava, tvrdeći da je potrebno najmanje 5 bilijuna dolara godišnje kako bi se ublažili učinci klimatske krize u ranjivim regijama, podržao prijelaz s fosilnih goriva te pokrili gubici i štete zajednicama koje su pogođene nepovratnim klimatskim posljedicama.
Prema podacima UN-a, tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju (isključujući Kinu) morat će osigurati gotovo 2,4 bilijuna dolara godišnje do 2030. godine za ostvarenje klimatskih ciljeva. Ipak, nedostatak tragova o potrošnji sredstava za klimatske projekte otvara pitanja o tome jesu li postojeći resursi učinkovito usmjereni tamo gdje su najpotrebniji.
-To nije samo birokratski propust — to je fundamentalno narušavanje povjerenja koje može ugroziti napredak potreban na ovogodišnjem COP-u – zaključila je Kate Donald, voditeljica ureda Oxfama u Washingtonu.