Izgradnja otpornosti na klimatske promjene odnosi se na radnje i strategije koje poduzimaju pojedinci, zajednice i organizacije kako bi se pripremili i prilagodili utjecajima klimatskih promjena, kao što su porast razine mora, ekstremni vremenski događaji i promjene temperature. Te radnje mogu uključivati izgradnju infrastrukture koja je otpornija na štetu od oluja i poplava, razvoj sustava ranog upozoravanja za ekstremne vremenske prilike i izradu planova za odgovor na prirodne katastrofe. Cilj izgradnje otpornosti je smanjiti negativne utjecaje klimatskih promjena i osigurati da zajednice i gospodarstva mogu nastaviti funkcionirati suočene s tim izazovima. Izgradnja otpornosti također znači biti spreman za dugoročne promjene i biti u stanju brzo se oporaviti od neželjenih događaja.
Upravo za tu izgradnju klimatske otpornosti Svjetska je banka u 2022. godini isporučila 31,7 milijardi dolara kako bi pomogla zemljama u rješavanju problema vezanih uz klimu. Znači da je financiranje bilo usmjereno na pomoć zemljama u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi sve većim utjecajima klimatskih promjena. To je povećanje od 19 posto u odnosu na 26,6 milijardi dolara koje je Svjetska banka isporučila godinu ranije.
- U našoj posljednjoj fiskalnoj godini koja je završila u lipnju 2022. osigurali smo rekordnih 31,7 milijardi dolara zemljama kako bi identificirali i omogućili projekte visokog prioriteta povezane s klimom. Nastavit ćemo pružati rješenja za prikupljanje sredstava iz globalne zajednice za utjecajne i skalabilne projekte koji smanjuju emisije stakleničkih plinova i poboljšavaju otpornost - rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke
Financiranje klimatskih mjera u fiskalnoj 2022. godini koje pokriva period od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022.—doseglo je 36 posto ukupnog financiranja Grupe Banke. Time se premašuje cilj postavljen u Akcijskom planu Grupe za klimatske promjene za razdoblje od 2021. do 2025. da se u prosjeku 35 posto financiranja institucije usmjeri na potporu klimatskim mjerama, što znači da je grupacija Banke i dalje najveći multilateralni financijer klimatskih mjera u zemljama u razvoju.
Kako se gradi klimatska otpornost?
Klimatska otpornost odnosi se na sposobnost sustava, zajednice ili društva da izdrži, prilagodi se i oporavi od posljedica promjena klime. Neki primjeri klimatske otpornosti su izgradnja morskih nasipa ili drugih vrsta kopnenih zaštitnih infrastruktura za zaštitu od rasta razine mora, sadnja kultura otpornih na sušu ili implementacija sustava navodnjavanja za suočavanje s promjenama padalina, razvoj sustava za rano upozoravanje na ekstremne vremenske uvjete, poput vrućina, poplava i uragana, stvaranje zelenih površina, poput parkova i vrtova, za hlađenje gradskih područja i smanjenje učinka toplog otoka, obnavljanje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i manje osjetljive na ekstremne vrućine ili oluje, razvoj strategija za upravljanja vodom za poboljšanje sigurnosti voda i smanjenje osjetljivosti na suše te čuvanje i obnavljanje prirodnih ekosustava, poput močvarnih područja i šuma, koji pružaju važne usluge poput kontrole poplava i čišćenja voda.
Sumnjičavi Oxfam
Oxfam, međunarodna nevladina organizacija koja se bavi pružanjem pomoći i zaštite ljudima koji su pogođeni siromaštvom, smatra kako pojedinost o klimatskim financijskim tokovima Svjetske banke ‘ skrivaju odstupanja i dopuštaju sumnjiva potraživanja‘.
U izvješću ‘Unaccountable Accounting‘, Oxfam je revidirao portfelj Svjetske banke za financiranje klimatskih promjena u iznosu od 17,2 milijarde dolara za 2020. godinu, te su otkrili kako bi ta cifra mogla biti manja za čak 7 milijardi dolara te kažu kako Svjetska banka značajno precjenjuje svoj doprinos.
Bogate zemlje obećale su da će do 2020. plaćati 100 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena kako bi pomogle zemljama s niskim i srednjim dohotkom da se nose s učincima klimatskih promjena. Oxfam je pregledao podatke iz 2020. i pokušao ponovno stvoriti objavljene brojke o financiranju primjenom metodologije Banke i korištenjem informacija koje je banka objavila. Otkrili su da je razina dostupnih detalja bila toliko neadekvatna da bi, prema svemu što javnost može provjeriti, tvrdnje Banke mogle biti niže za čak 40 posto.
- Druge institucije očekuju od Svjetske banke presedan u pitanjima politike i prakse. Drugi financijeri slijedit će nedostatak Banke u otkrivanju podataka. Dionici poput vlada zemalja u razvoju nemaju prave informacije. Ovo unosi značajan deficit povjerenja u pregovore UN-a o klimi – smatraju u Oxfamu.
Dodaju da ovakva revizija razotkriva opasnost da bi neki zahtjevi za financiranje klimatskih promjena mogli jednostavno biti zelenaštvo, što bi dovelo do nedovoljnog ulaganja u napore siromašnih zemalja za ublažavanje i prilagodbu..
U izvješću se također navodi da su bogate zemlje već izgubile 16,7 milijardi dolara od obećanih 100 milijardi dolara a da stvar bude gora, više od 70 posto onoga što su mobilizirali bilo je u zajmovima, što je još više opterećivalo proračune siromašnih zemalja.