Poremećaj u brodarskom prometu u Crvenom moru još nije eskalirao, ako je suditi po kretanju vozarina na brodski prijevoz, ali se već primjećuje poskupljenje u kontejnerskom prijevozu. Međutim, analitičari ističu kako će idući tjedni pokazati koliko je globalni pomorski promet pogođen i hoće li doći do smirivanja.
Kako prenose agencije, SAD je u utorak pokrenuo multinacionalnu pomorsku operaciju s ciljem zaštite trgovačkog prometa u Crvenom moru. Odgovor je to na sve učestalije napade jemenskih Huta koji od prošlog mjeseca lansiraju dronove i rakete na brodove koji prolaze tim područjem kao odmazdu za napade izraelske vojske na pojas Gaze. Napadi su počeli uzimati sve veći danak u međunarodnoj trgovini zbog poremećaja glavnih pomorskih ruta koje povezuju Europu i Sjevernu Ameriku s Azijom kroz Sueski kanal.
Prekid rute
Podsjetimo, britanska naftna kompanija BP zaustavila je sav promet svojeg tereta kroz Sueski kanal, nakon što je vodeći globalni kontejnerski prijevoznik Maersk preusmjerio svoje brodove prema južnoafričkom Rtu dobre nade. Popis brodarskih kompanija koje izbjegavaju Crveno more svakog je dana sve duži. Međutim, plovidba oko Afrike produžuje putovanje te, naravno, povećava trošak prijevoza.
Tenzije u tom dijelu svijetu odražavaju se i na cijene nafte. U srijedu prijepodne barelom WTI nafte trgovalo se po 74,6 dolara što je 7,3 posto više nego tjedan ranije. Barel Brent nafte poskupio je u tjedan dana gotovo osam posto, na malo više od 80 dolara.
– Za sada, pomorska operacija pod američkim vodstvom nije uspjela ublažiti zabrinutost oko sigurnog prolaska kroz Crveno more jer vodeći brodski prijevoznici i dalje biraju zaobilazni put – ističe za Reuters Yeap Jun Rong, analitičar u investicijskoj kući IG.
Prekid pomorskog prometa u Crvenom moru i preko Sueskog kanala znači prekid rute kojom prolazi 30 posto globalnog kontejnerskog prometa, 12 posto vrijednosti svjetske trgovine te sedam milijuna barela nafte dnevno, ističe analitičar Erste banke Petar Mezga.
– Taj promet preusmjerava se preko Afrike, što dodaje sedam do deset dodatnih dana putovanja i dodatne troškove. Slučaj iz 2021. kada je kontejnerski brod bio nasukan tjedan dana u Suezu pokazao je da efekt čak i kratkotrajnog prekida pomorskog prometa može prouzročiti kašnjenja u dobavnim lancima sljedećih nekoliko mjeseci koliko je trebalo da se prijevoz normalizira – kaže Mezga.
Kako dodaje, veličina svjetske brodarske flote je ograničena, a duže putovanje do destinacije znači da se manje tereta može prevesti u danom vremenu te će isporuke kasniti i mogu se stvoriti višemjesečni zastoji.
– Ovo će povećati vozarine svih kategorija, ponajviše za tankere budući da je tankerski prijevoz i prije ove krize bio u situaciji iznimnog ograničenja kapaciteta i povijesno visokih vozarina. Razlog tomu su posljedice novog trgovinskog režima nastalog zbog sankcija protiv Rusije, kad su europske zemlje prekinule uvoz ruske nafte i plina te ga zamijenile naftom i LNG-om iz Sjeverne Amerike i Bliskog istoka, dok se ruska nafta prevozila do Kine i Indije. To je značajno produljilo prosječnu kilometražu tankerskog prijevoza te rezultiralo rekordno visokim vozarinama zbog nedostatka tankera – naglašava Ersteov analitičar dodavši kako će prekid prometa sueskom rutom dodatno produljiti tankersku kilometražu.
Dodatni trošak
Brodari su počeli povećavati vozarine, što zbog odluke da plove oko roga Afrike umjesto kroz Suez, što zbog povećanja premije od rizika rata koju naplaćuju osiguravateljske kuće, kaže za Lider Marin Škufca, predsjednik Uprave Liburnia pomorske agencije.
– Prije svega se povećanje pojavljuje u segmentu kontejnerskog i linijskog brodarstva. Mi smo konkretno dobili fakturu za dodatnu premiju osiguranja od rizika rata, gdje nam je jedan brodar poslao dosta veliki dodatni iznos za prijevoz. Vozarine za 40-stopni kontejner između Europe i Bliskog istoka iznose između 1300 i 1500 dolara, a sa ovim dodatnim troškom cijena se u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuje – kaže Škufca.
Kod generalnog tereta još nije primijetio da je došlo do povećanja vozarina, dodaje.
– Naglasio bih kako se sve ovo događa u trenutku prilično slabog tržišta na kojem su vozarine na niskim razinama. Trenutno je mala ponuda tereta, pa brodari spuštaju cijene kako bi napunili teretni prostor. Primjerice, trenutno pregovaramo o prijevozu za tri broda i nijedan prijevoznik nije spomenuo problem prolaska kroz Suez i Crveno more. U sljedećim tjednima ćemo vidjeti hoće li taj problem eskalirati. Ako do toga dođe, za očekivati je generalni skok cijena vozarina – ocjenjuje Škufca.
Petar Mezga pojašnjava kako slobodnog kapaciteta za prijevoz donekle ima u domeni rasutih tereta i kontejnera, no ne i u tankerskom prijevozu.
– Stoga je za očekivati da će to primarno djelovati pozitivno na vozarine tankera, no povećanje se očekuje i u ostale dvije kategorije. Točan utjecaj na vozarine primarno će ovisiti o duljini ovog prekida, a takva kretanja vozarina trebala bi se pozitivno odraziti na poslovanje domaćih brodara, naročito Tankerske plovidbe koja ima najveću flotu tankera u Hrvatskoj – kaže Mezga.
Što se tiče cijena dionica dva najveća brodara uvrštenih na Zagrebačkoj burzi, u posljednjih tjedan dana vrijednost Atlantske plovidbe smanjila se za 0,4 posto, dok je cijena Jadroplova povećana za 4,5 posto. Podsjetimo, Atlantska plovidba bavi se prijevozom rasutih tereta, a Jadroplov uz pet brodova za rasute terete ima i dva LNG broda.