Njegove akcije izazvale su zabrinutost među saveznicima, potaknuvši ih na poteze koji bi mogli imati dugoročne posljedice
U prvih 100 dana drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegova nepredvidiva politika izazvala je značajne poremećaje u svjetskom poretku. Njegove akcije izazvale su zabrinutost među saveznicima, potaknuvši ih na poteze koji bi mogli imati dugoročne posljedice, poput jačanja vlastite obrambene industrije u Europi ili razmatranja nuklearnog naoružanja u Južnoj Koreji. Elliott Abrams, bivši američki dužnosnik, ističe da je Trump sada radikalniji nego tijekom prvog mandata, a neki saveznici razmišljaju o gospodarskom približavanju Kini zbog pogoršanja odnosa sa SAD-om, prenosi Reuters.
Dennis Ross, bivši američki pregovarač, upozorava na veliki poremećaj u međunarodnim odnosima jer vlade nisu sigurne što očekivati. Iako šteta već postoji, stručnjaci smatraju da bi umjereniji Trumpov pristup mogao ograničiti daljnje posljedice. Međutim, većina predviđa da će zemlje prilagođavati odnose sa SAD-om kako bi se zaštitile od njegove nepredvidivosti.
Bijela kuća odbacuje kritike, tvrdeći da Trump popravlja štetu nakon ‘nesposobnog‘ vodstva Joea Bidena. Glasnogovornik Brian Hughes navodi da Trump radi na zaustavljanju rata u Ukrajini, suzbijanju trgovine fentanilom, zaštiti američkih radnika i pritisku na Iran. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je ugrožen globalni sustav temeljen na slobodnoj trgovini, vladavini prava i poštivanju teritorijalnih granica, koji je desetljećima predvodio SAD.
Trumpovo odbacivanje multilateralizma i transakcijski pristup uzdrmali su taj poredak. Njegove carine izazvale su nestabilnost na tržištima, oslabile dolar i povećale rizik od globalne recesije. Trump carine naziva ‘lijekom‘, ali njihovi ciljevi ostaju nejasni. Također je promijenio politiku prema Ukrajini, sukobio se s Volodimirom Zelenskim i približio se Rusiji, izazivajući strah od prisilnog gubitka ukrajinskog teritorija.
Trumpovim kontroverznim izjavama, poput prijedloga za preuzimanje Grenlanda, Panamskog kanala ili pretvaranja Gaze u ljetovalište, te uvredama prema Kanadi, dodatno je narušena diplomatska stabilnost. Analitičari sugeriraju da Trump možda teži svijetu podijeljenom na sfere utjecaja, sličnom hladnoratovskom modelu.
Što kažu domaći stručnjaci?
Za Lider je Trumpov dosadašnji mandat komentirao politički analitičar Krešimir Macan koji je istaknuo da je Trump ovaj put agresivno krenuo, ali da je i zapeo na nekoliko političkih područja.
- Započeo ga je snažnije nego prvi i krenuo u velike čistke. I to je krenuo odjednom u mnogo njih, tako da se Demokrati još u tome nisu snašli. Ali kao i u svakom ratovanju, kojem je politika vrlo slična, nakon početnih proboja zapeo je na dosta bojišnica. Nepromišljene tarife su mu se vratile kao bumerang i srušile američke, ali i svjetske burze. Američki suci su se pokazali ipak tvrđi na političke pritiske nego sto je mislio, a Putin se zasad pokazao boljim geopolitičkim igračem od njega. Sreća po njega je da Demokrati nemaju lidere koji bi mu se suprotstavili, što dugoročno nije dobro za SAD - rekao je Macan.
Macan također naglašava da se Kanada nije pokorila Trumpu.
-Odličan primjer akcije i reakcije su najnoviji izbori u Kanadi. Konzervativci su se nadali pobjedi na valu Trumpa i populizma, i onda je Trump u par poteza uništio njihove šanse. Kanada je glasala za liberale u neočekivanoj promjeni trendova i pokazala srednji prst Trumpu i njegovoj priči o Kanadi kao 51. državi. I dalje ćemo s njim živjeti jedan ‘rolllercoaster‘, gore i dolje u ludom ritmu dok se nešto ne razleti bez mogućnosti popravka - zaključuje Macan.
Za Lider je dosadašnji mandat komentirao i predsjednik Udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik koji je istaknuo da Trump nije mudro postupio u svom dosadašnjem boravku u Bijeloj kući.
- U biznisu, ratu i geopolitici nema gore greške nego kad slabo procijeniš protivnika, što je identično vlastitom precjenjivanju. A to se upravo dogodilo Americi pod Trumpom. Nametnuti sankcije onom od koga ekonomski ovisiš, tko ti osigurava pametne telefone, poluvodiče, solarne panele, kompjutore, raznovrsnu elektroniku, a pri tome je puno spremniji na rizik što uključuje pad BDP-a i spremnost generalno na žrtvovanje, nije mudra ideja, blago rečeno. Također, ako pri tome svesrdno radiš na smanjivanju broja saveznika, dakle nas Europljana, to te stavlja u još goru poziciju, jer u teškim vremenima dobro je ako se imaš na koga osloniti – rekao je Podobnik
Također naglašava i da je Trump pomislio da će se Kina slomiti jer je ona ‘ovisna‘ o izvozu u Ameriku, a Kina koja ima sveukupni izvoz od oko 3,500 milijardi dolara u Ameriku izvozi robe za oko 450 milijardi, tako da je daleko od toga da je ovisna o Americi.
- Jasno je da u ratu, bilo ekonomskom, bilo pravom vojnom uvijek svi gube, samo pitanje je da li bi Amerikanci izgubili najmanje, a ovakva politika visokih carina dovela bi sigurno prvo do nestašica u Americi, a onda i inflacije. Velik problem za Ameriku je da čak i da Trump odmah prestane s carinama Kini su poslali upozorenje da je Kina Americi visoko na meniju, što znači da će ubuduće sama Kina učiniti sve da o Americi ovisi što manje. I da, upravo kineski predsjednik posjećuje azijske zemlje i traži savezništvo u carinskom ratu. Usput neke brojke koliko je Amerika ovisna o Kini, dakle, ne samo da je Kina najveći proizvođač rijetkih metala na svijetu s više od 40 posto, već je ujedno i daleko najveći prerađivač rijetkih metala, s oko 80 posto rijetkih metala koji se u Kini prerade. A rijetki metali su potrebni svugdje, pa i za čipove i vojnu industriju. Smatra se da bi 75 posto proizvodnje oružja u Americi moglo biti ugroženo zbog nedostatka rijetkih metala. A dakle javno govoriti o napadu na Kinu dok ti vojna proizvodnja ovisi o napadnutom nije baš najmudrija politika. Dodatni je problem što raste broj zemalja koji se rješavaju dolara ne samo kao sredstva štednje, već i sredstva trgovine. A što manje stranci koriste dolar to svako štampanje dolara u budućnosti donosi samoj Americi i nama preostalim saveznicima veću inflaciju - zaključuje Podobnik.