Od 376.445 neaktivnih osoba u Hrvatskoj, njih 70 posto radi ili se školuje u inozemstvu. Odnosno, samo 113 tisuća ljudi u Hrvatskoj u dobi od 15 do 65 godina ne radi, ne školuje se, ne prima mirovinu, nisu korisnici rodiljnog ili roditeljskog dopusta, nisu u evidenciji HZZ-a, kao ni vlasnici niti članovi OPG-a, nisu redovni studenti, u zatvoru te ne ostvaruju bilo koju vrstu oporezivog dohotka. Dakle, ne rade, ne traže posao i nemaju nikakvih prihoda.
Proizlazi to iz podataka koje nam je dostavio Hrvatski zavod za zapošljavanje koji od ove godine vodi elektroničku evidenciju neaktivnih osoba pomoću podataka koje dobiva od cijelog niza ministarstava i zavoda.
- Prema podacima za drugi kvartal 2024. godine evidentirano je 376.445 neaktivnih osoba. Napominjemo da sukladno Pravilniku (NN 124/23), članku 4, ukoliko osoba ostvaruje dohodak od kapitala ili dohodak od imovine i imovinskih prava smatra se aktivnom, te se ne nalazi u navedenoj evidenciji. Kako bi dobili bolji uvid u profil osoba dobivenih iz statističkih podataka, Hrvatski zavod za zapošljavanje je napravio uzorkovanje na dvadesetak lokalnih samouprava diljem Hrvatske. Iz dobivenih uzoraka smo dobili informaciju da oko 70 posto ovih osoba radi ili se školuje u inozemstvu, dok je 30 posto neaktivnih osoba u zemlji i nisu uključene u tržište rada. Ujedno je potrebno imati na umu da uzorkovanje ne daje potpuno pouzdanu informaciju, a Evidencija neaktivnih je novoustrojena evidencija, koju treba usavršavati, stoga očekujemo da ćemo imati preciznu informaciju ustrojem Registra stanovništva i podacima koje iz njega namjeravamo prikupljati – naveli su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Gledano prema dobnoj strukturi među neaktivnim osobama prema HZZ-ovoj evidenciji, vidljiva je dominacija primarne radne dobi. Naime, čak polovica neaktivnih osoba ima između 30 i 55 godina. Mladih i onih zrele dobi gotovo je podjednak broj: 25,09% osoba zrele dobi (55-65 godina) te 24,79 posto u dobi od 15 do 29 godina. U ukupnom broju neaktivnih osoba dominiraju hrvatski državljani (92,75 posto), slijede po brojnosti državljani drugih EU i EGP zemalja (3,05 posto), dok treću i četvrtu poziciju zauzimaju državljani zemalja Zapadnog Balkana (2,17 posto) i državljani Trećih zemalja (2,04 posto).
Iako je u urbanim središtima obično veća ponuda poslova, suprotno logici, upravo županije s najvećim urbanim središtima, Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija, imaju iznad prosječne udjele neaktivnih osoba. Vjerojatno zbog sezonskog zapošljavanja, u drugom kvartalu broj neaktivnih osoba bio je za 6,18 posto manju u odnosu na prethodni kvartal.
- Među evidentiranim neaktivnim osobama spolna struktura je gotovo ravnomjerna – muškaraca je 189.204 (50,26 posto), a žena 187.241 (49,74 posto). Kod neaktivnih osoba, za koje imamo podatke o obrazovnoj strukturi, razvidno je da je većina osoba, tj. 38,20 posto srednjoškolske razine obrazovanja. Uz napomenu da ne postoje podatci za 41,27 posto neaktivnih osoba. Od dostupnih podataka, vidljivo je da su najčešća zanimanja prodavač, čistač, administrativni službenik, konobar te kuhar, koji čine gotovo četvrtinu svih poznatih zanimanja. Uz napomenu da za 36,27 posto neaktivnih osoba nije dostupan podatak o zanimanju – iznijeli su zanimljivosti iz izvješća o neaktivnim osobama za drugi kvartal 2024. godine.