Sredstva iz EU fondova čine čak 25 posto hrvatskog BDP-a, a samo Mehanizam za oporavak i otpornost pokriva 13 posto BDP-a
Hrvatskoj je odgođena isplata šeste tranše novčanih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako je zahtjev za isplatu podnesen Europskoj komisiji još 20. prosinca, Komisija je zatražila odgodu od čak osam tjedana zbog nedonošenja pravnog okvira za unapređenje rada državnih tvrtki.
Planirani iznos šeste tranše bio je 835,6 milijuna eura, namijenjen za ostvarenje 26 faza reformi prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Do sada je Hrvatska povukla gotovo 63 posto od ukupno predviđenih 10 milijardi eura bespovratnih sredstava, pri čemu se očekuje da će financiranje trajati do 2026. godine.
- Nema razloga za zabrinutost. I druge članice EU-a su ranije tražile odgode. Vlada ima dovoljno vremena da tijekom ove pauze usvoji pravni okvir, čiji je nacrt trenutno na javnom savjetovanju. Očekujemo njegovo donošenje do ožujka - poručili su danas iz Europske komisije. Iz Bruxellesa se tako neslužbeno može čuti kako su jačanje upravljanja državnim poduzećima i modernizacija sustava javne nabave ključni za buduće isplate iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a to upozorenje dolazi dok se vode glasne rasprave o kriminalu u primjerice Hrvatskim šumama.
Odgoda je otvorila i pitanje što će se dogoditi s nepovučenim sredstvima ako ne budu iskorištena do 2026. godine, što je krajnji rok za realizaciju NPOO-a. Iz Komisije uvjeravaju da je cilj osigurati pravovremenu i ispravnu raspodjelu sredstava te provedbu svih reformskih ciljeva. Ipak, priznaju kako strože kontroliraju ispunjenje reformskih zadataka, dok su kod investicija spremniji na određenu fleksibilnost.
Ako neka država članica ne potroši odobrena sredstva u predviđenom roku, bespovratna sredstva bit će preusmjerena na druge projekte, dok će neiskorišteni zajmovi morati biti vraćeni.
Predstavnici Komisije osvrnuli su se i na aferu Beroš-Petrač, posebno na nabavku spornih medicinskih uređaja financiranih europskim sredstvima. Premda se nisu htjeli izravno uključivati u istragu, istaknuli su zabrinutost zbog sukoba nadležnosti između USKOK-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), s obzirom na to da je robotski mikroskop za KBC Split financiran putem europskog fonda.
- Želimo poslati jasnu poruku hrvatskim vlastima: nastavite raditi i držite tempo. Nema prostora za zastoje. Potrebna su veća ulaganja u visoke tehnologije i financijske inovacije - poručili su predstavnici Europske komisije. Posebno su naglasili značaj europskih fondova za hrvatsko gospodarstvo. Prema njihovim podacima, sredstva iz europskih fondova čine čak 25 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Od toga, Mehanizam za oporavak i otpornost pokriva 13 posto BDP-a, dok sredstva iz kohezijskih fondova čine petinu nacionalnog gospodarskog outputa.